USTAVNOM SUDU
REPUBLIKE HRVATSKE
HITNO!!!
PRIJEDLOG ZA ODREĐIVANJE PRIVREMENE MJERE PODNIJET
TEMELJEM ODREDBE ČL. 45. UZUSRH-a!!!
- 1x
Predlagatelj: odvjetnik DAMIR JELUŠIĆ,
iz Kraljevice, Banj 64,
P R I J E D L O G
- za ocjenu ustavnosti i zakonitosti Zaključka Gradske skupštine Grada Zagreba o preimenovanju Trga maršala Tita u Trg Republike Hrvatske[1]
I. Temeljem odredbe čl. 38. Ustavnog zakona o ustavnom sudu Republike Hrvatske[2], dalje kratkoće radi UZUSRH, u svojstvu predlagatelja, naslovnom Sudu podnosim predmetni Prijedlog za ocjenu suglasnosti Zaključka Gradske skupštine Grada Zagreba o preimenovanju Trga maršala Tita u Trg Republike Hrvatske, dalje kratkoće radi Zaključka, s mjerodavnim odredbama Ustava Republike Hrvatske[3], dalje kratkoće radi Ustav, mjerodavnim odredbama Europske povelje o lokalnoj samoupravi[4], dalje kratkoće radi EPLS, mjerodavnim odredbama Zakona o naseljima[5], dalje kratkoće radi ZoN, mjerodavnim odredbama Zakona o lokalnoj i područnoj samoupravi[6], dalje kratkoće radi ZLPRS, i mjerodavnim odredbama Statuta Grada Zagreba[7], dalje kratkoće radi Statut, kao propisa koji su, u normativno - hijerarhijskom smislu, po pravnoj snazi iznad napadanog Zaključka, smatrajući da je isti, kako materijalnopravno, tako i formalnopravno, nezakonit, a posljedično tome i neustavan temeljem odredbe čl. 5. Ustava kojom je načelo zakonitosti regulirano na način da ostali propisi, in concreto napadani Zaključak, moraju biti u suglasnosti s Ustavom i zakonima.
II. No, prije ustavnopravne argumentacije i elaboracije Prijedloga, prvo, predlagatelju je poznat ustavnopravni stav naslovnog Suda po kojem isti nije nadležan za ocjenu zakonitosti i ustavnosti općih akata jedinica lokalne i područne samouprave, poput predmetnog Zaključka, uz iznimku koja se odnosi na statute istih kao općenormativne akte.
Međutim, naslovni je sud čuvar Ustava i kao takav bi morao biti svjestan činjenice da već godinama, točnije od 01. siječnja 2012., imamo nedopustivu i neprihvatljivu normativnopravnu situaciju, koju će zakonodavac prepoznati i normativno anulirati tko zna kad, egzistentnosti pravne praznine odnosno pravnog vakuuma u kojem naslovni Sud i Visoki upravni sud negiraju svoju nadležnost za ocjenu suglasnosti općih akata javnopravnih tijela, pravnih osoba s javnim ovlastima i tijela jedinica lokalne i područne samouprave s Ustavom.
Nenadležnost Visokog upravnog suda temelji se na Zakonu o upravnim sporovima[8], a naslovnog Suda na gorenavedenom zauzetom ustavnopravnom shvaćanju po kojem se opći akti javnopravnih tijela, pravnih osoba koje imaju javne ovlasti i tijela jedinica lokalne i područne samouprave, izuzev statuta, ne mogu smatrati drugim propisima u smislu odredbe čl. 129/1. alineja 2. Ustava.
U praksi, navedeno rezultira nedopustivom, neprihvatljivom, neodrživom i neopstojnom ustavnopravnom situacijom u kojoj se donose i mulipliciraju takvi opći akti koji su neustavni, te se poput virusa šire našim pravnim poretkom, a oni koje takvi podzakonski propisi neposredno pravno pogađaju i oštećuju nemaju na dispoziciji pravni instrument kojim bi pred nadležnim sudom mogli pravno propitivati suglasnost navedenih općih akata s Ustavom, kao najvišim pravnim propisom, ali i s međunarodnim ugovorima koji su dio našeg pravnog poretka jer Visoki upravni sud ni za to nije nadležan s obzirom da su isti po pravnoj snazi iznad zakona.
Stoga, drugo, ovaj je slučaj idealan da naslovni Sud preispita svoju restriktivnu definiciju drugog propisa i proširi nadležnost, poglavito zato jer se nadležnim za ocjenjivanje ustavnosti statuta jedinica lokalne i regionalne samouprave oglasio zbog ustavnog i konvencijskog prava na lokalnu i mjesnu samoupravu, a upravo je to pravo, među inima, povrijeđeno napadanim Zaključkom.
Jer, Visoki upravni sud, pred kojim je predlagatelj u svojstvu zahtjevatelja inicirao objektivni upravni spor, pod predmnjevom da Zahtjev prethodno ne odbaci zbog aktivne delegitimiranosti, osim neustavnost, nije nadležan propitivati ni protukonvencijstvo Zaključka u smislu mjeroravnih odredaba EPLS-a.
Treće, ali nipošto manje važno u ustavnopravnom smislu, naslovni je Sud, temeljem odredbe čl. 129/1. alineja 5. Ustava, dužan pratiti ostvarivanje ustavnosti i zakonitosti, a temeljem odredbe čl. 2/1. UZUSRH-a, jamči poštivanje i primjenu Ustava Republike Hrvatske.
Predlagatelj smatra da su navedene odredbe neposredni ustavnopravni izvori nadležnosti i mjerodavnosti naslovnog Suda za ocjenu suglasnosti predmetnog Zaključka s Ustavom, EPLS-om, zakonima i Statutom Grada Zagreba.
Četvrto, predlagatelj naslovnom Sudu predlaže da do donošenja konačne odluke o predmetnom Prijedlogu, temeljem odredbe čl. 45. UZUSRH-a, hitno i žurno donese privremenu mjeru kojom obustavlja izvršenje pojedinačnih akata ili radnji koje se poduzimaju ili će tek biti poduzete osnovom gorenavedenog Zaključka jer bi njegovim izvršenjem mogle nastupiti teške i nepopravljive posljedice za skupine osoba odnosno socijalne skupine na koje se osporavani općenormativni akt tijela jedinice regionalne samouprave odnosi, te za načelo pravne sigurnosti i vladavinu prava kao jednu od najviših ustavnopravnih vrednota iz razloga koji će biti argumentirani nastavno u obrazloženju predmetnog Prijedloga.
Dakle, temeljem povišeg, predlagatelj naslovnom Sudu predlaže da promptno donese sljedeće
R J E Š E N J E
I. Na temelju odredbe članka 45. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske, do donošenja konačne odluke Ustavnog suda Republike Hrvatske o ustavnosti i zakonitosti odredbe čl. 1. Zaključka Gradske skupštine Grada Zagreba o preimenovanju Trga maršala Tita u Trg Republike Hrvatske, privremeno se obustavlja izvršenje svih pojedinačnih akata i radnji koje se poduzimaju na temelju istog.
II. Rješenje će se objaviti u Narodnim novinama.
Judikatura naslovnog Suda:
…Zaključno, predlagatelji su predložili da Ustavni sud Republike Hrvatske prihvati njihove prijedloge i ukine u cijelosti osporeni ZID ZPD/12, odnosno podredno ukine članke 7. stavak 2., 16. stavak 3. i 18. ZID-a ZPD/12. Na temelju članka 45. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske ("Narodne novine" broj 99/99., 29/02. i 49/02., u nastavku: Ustavni zakon), oba predlagatelja predložila su da Ustavni sud privremeno obustavi izvršenje pojedinačnih akata ili radnji koje se poduzimaju na osnovi ZID-a ZPD/12 do donošenja konačne odluke Ustavnog suda o njihovim prijedlozima. Članak 45. Ustavnog zakona glasi: "Ustavni sud može, do donošenja konačne odluke, privremeno obustaviti izvršenje pojedinačnih akata ili radnji koje se poduzimaju na osnovi zakona ili drugog propisa, čija se suglasnost s Ustavom, odnosno zakonom ocjenjuje, ako bi njihovim izvršenjem mogle nastupiti teške i nepopravljive posljedice." Nakon provedene rasprave, Ustavni sud zaključio je da razlozi zbog kojih predlagatelji predlažu pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom članaka 7. stavka 2., 16. stavka 3. i 18. ZID-a ZPD/12, kao i Zakona u cjelini, otvaraju niz ozbiljnih pitanja koja zahtijevaju podrobno ispitivanje u svjetlu temeljnih ustavnih vrednota i zaštićenih ustavnih dobara. Pun ispitni postupak, međutim, zahtijeva pribavljanje i analizu stručnih očitovanja, a po potrebi i znanstvenih mišljenja i različitih statističkih podataka. Sukladno tome, Ustavni sud u ovom se rješenju ograničava na utvrđenje da su osporene zakonske odredbe važne za cjelokupnu društvenu zajednicu pa ozbiljnost prigovora i činjenica da bi primjena osporenih članaka ZID-a ZPD/12, ukupno gledano, mogla utjecati na Državni proračun i na individualne pravne situacije adresata ZID-a ZPD/12, dostatan su razlog za pokretanje postupka za ocjenu njihove suglasnosti s Ustavom. Ovim se rješenjem, međutim, ne prejudicira konačna odluka Ustavnog suda. Sukladno navedenom, na temelju članka 43. stavka 1. Ustavnog zakona riješeno je kao u točki I. izreke ovog rješenja[9].
III. Peto, kako bi naslovni Sud dobio širu perspektivu i sliku o razlozima preimenovanja, pravim i fiktivnim, participantima u istom i predvidljivim posljedicama koje će iz napadanog Zaključka proisteći, predlagatelj će se uvodno referirati na sadržaje Prijedloga za preimenovanje Trga podnijetih po dvjema ovlaštenim predlagateljima, gradonačelniku Grada Zagreba Milanu Bandiću, dalje gradonačelniku, i Klubu zastupnika Nezavisni za Hrvatsku, dalje NZH, o kojima se, kao jedinoj točci dnevnog reda, raspravljalo i odlučivalo na sjednici mjerodavnog Odbora za imenovanje naselja, ulica i trgova Gradske skupštine Grada Zagreba održanoj 21. srpnja 2017. u 10,00 h u dvorani B.
Ina 2 Prijedloga i nekoliko Mišljenja građana o kojima se raspravljalo za ovaj su Zahtjev pravno irelevantni jer nisu prihvaćeni.
Predlagatelj, dakle, akcentira činjenicu da mjerodavni Odbor, iako po Poslovniku može biti predlagatelj, to nije bio što je neupitno već iz dnevnog reda sjednice Odbora sastojećeg od jedne jedine točke dnevnog reda, Prijedloga za preimenovanja Trga maršala Tita u Trg Republike Hrvatske, a ispod nje je pisalo da su predlagatelji gradonačelnik i Klub zastupnika NZH.
Razlika između njih, primarno, leži u činjenici da Prijedlog kluba zastupnika NZH, u samo jednom jedinom pasusu obrazloženja, onom pretposljednjem, jasno, određeno, precizno, neuvijeno, konkretno i nedvosmisleno navodi pravi i stvarni razlog preimenovanja, a taj je razlog klasična politička trgovina u kojoj NZH za realizaciju glavnog predizbornog obećanja gradonačelniku ustupa svojih 5 vijećničkih glasova s kojima isti može formirati skupštinsku većinu i mirno vladati Gradom i sljedeće 4 godine.
Citiramo navedeni pasus Prijedloga koji ćemo, kolokvijalno, zvati stvarnim, a gradonačelnikov, također kolokvijalno, sitnopolitikantskom obmanom:
...U sklopu pregovora o konstituiranju Gradske skupštine, gradonačelnik Bandić je javno predložio preimenovanje toga trga u Trg Republike Hrvatske, te je na toj osnovi - nakon što su suglasnost za preimenovanje pojedinačno potpisali zastupnici triju stranaka odnosno lista - dne 10. srpnja 2017. sklopljen tripartitni sporazum o preimenovanju trga, koji se također prilaže ovom prijedlogu...
Stoga, predlagatelj će nastavno analizirati i komentirati pojedine fragmente obrazloženja gradonačelnikovog Prijedloga osnažujući ih činjenicama koje će demonstrirati, prezentirati i objelodaniti kakav je lik i djelo, ali i, mnogo važnije, Prijedlog posrijedi.
1. ...Naime, svaka novouspostavljena vlast je mijenjanje imena ovoga trga, naravno po mjeri svoje političko svjetonazorske paradigme, držala svojim prirodnim pravom a svoju snagu je verificirala uspješnošću njegova preimenovanja...
Ovo je neupitna istina, u intervalu od izgradnje Trga do 2000., te eklatantna i ordinarna neistina sve do prije neki dan jer je gradonačelnik na toj funkciji punih 17 godina, uvijek s komotnom skupštinskom većinom iza sebe, ali ne samo da nikad nije preimenovao Trg nego je s gnušanjem odbijao sve takve prijedloge, a nije ih bilo malo, i uvijek pohvalno govorio o pokojnom maršalu.
Nadalje, na znanje vijeću naslovnog Suda, Trg je ime mijenjao 7 puta.
Prvotno se zvao Sajmišni trg, a to je ime bilo aktualno do 1888. kada je preimenovan u Sveučilišni trg.
Nakon završetka Prvog svjetskog rata, 1919., dobio je naziv Wilsonov trg po američkom predsjedniku Thomasu Woodrowu Wilsonu, a osam godina kasnije preimenovan je u Trg kralja Aleksandra I. kojeg je nosio do 1941. kada je nazvan Trg I., da bi 1945. bio preimenovan u Kazališni trgi, zaključno, 1946., u Trg maršala Tita.
Ergo, više od pola vremena svog postojanja Trg je nosio ime Trg Maršala Tita, a Kazališni samo jednu godinu, pa je sasvim bjelodano i neupitno koje se ime uvriježilo među domicilnim stanovništvom.
Kako rekosmo, gradonačelnik je uvijek pohvalno i afirmativno govorio o pokojnom maršalu.
Kako i ne bi kad je član KPJ postao čim je mogao, dakle postao punoljetan, prije čega je, dakako, bio Titov pionir i skojevac, i u tom, citiramo obrazloženje njegovog Prijedloga, ...jednako strašnom... totalitarizmu kao što je bio fašizam što je, uzgred budi rečeno, suluda revizionistička teza i tvrdnja, 1983., kad se kao stručno - politički radnik za ONO i DSZ zaposlio u Općinskom komitetu SKH Peščenica, krenuo u streloviti uspon verući se po partijskim ćelijama i labirintima koji ga je 2000., naposljetku, nakon višedesetljetnog služenja tom strašnom totalitarizmu s zločincem Josipom Brozom, poznatijim kao Tito, na čelu doveo do političke funkcije na kojoj se nalazi već 17 godina, a nalaziti će se i naredne 4 zahvaljujući odreknuću od onog kojeg je cijelog života veličao i glorificirao, te prigodno, u što se članovi vijeća naslovnog Suda mogu uvjeriti na nižoj poveznici, prije samo nekoliko godina, odanost maršalu demonstrirao i prezentirao i nošenjem bedža s njegovim likom na reveru -
Predlagatelj bi, dokazno osnažujući prethodnu tvrdnju, mogao citirati doslovno stotine takvih izjava, ali će citirati samo jednu koja je nevjerojatno interesantna in concreto zbog činjenice da je u istoj, na sjednici zagrebačke Gradske skupštine, replicirao predsjedniku Gradske skupštine Andriji Mikuliću, onom istom koji je i trenutno na istoj funkciji i s kojim je sada, u toj čudnovatoj političkoj simbiozi, preimenovao Trg.
...Znate li vi zašto HDZ ima rejting 20%, a ne 40% koliko bi trebao imati? Upravo zbog stavova kakve pokazuje Andrija Mikulić. Oni su još ostali u rovovima. Imate potpuno pogrešan put. Više od 15 gradova u Europi ima ili ulicu ili Trg maršala Tita. Znate li vi za to? Ja znam puls Zagrepčana, nisam ja promijenio ime tog trga, a nećete ni vi“, odvratio je Bandić i dodao kako će Mikuliću trebati 26 ruku u Gradskoj skupštini, a lista Milana Bandića čak i da ima toliko ruku u Skupštini to ne bi napravila[10]...
Nadalje, nakon izbora, kada se politika pretvara u puku i golu matematiku, i kad je shvatio da većinu može formirati samo s gorenavedena dva partnera, gradonačenik obnoć mijenja rezolutni stav po kojem ...lista Milana Bandića čak i da ima toliko ruku u Skupštini to ne bi napravila... i prelazi na plan B odnosno lokalni referendum.
...Upitan hoće li pristati na uvjet o promjeni imena Trga maršala Tita, Bandić je odgovorio kako je već napravio prijedlog za referendum. “Ja sam to napravio ne konzultirajući nikoga. Rekao sam poslije izbora da ću na prvu sjednicu Skupštine uputiti prijedlog o referendumu. Moram biti dosljedan i prije izbora i poslije. Ja ono što sam govorio prije izbora, operativno provodim”, istaknuo je Bandić. Ovih dana, dodao je, taj prijedlog ide u proceduru, a o njemu će gradski zastupnici raspravljati na srpanjskoj sjednici Skupštine[11]...
Međutim, samo par dana kasnije slijedi novi salto morale pa isti, da bi se na kalkulatoru konačno ukazao taj magični broj 26, daje sljedeću izjavu
...Moj prijedlog će biti da se ovaj trg zove Trg Republike Hrvatske. Kako reče Matoš, "Dok je srca bit će i Kroacije", a ja kažem da dok će biti Trga Hrvatske Republike bit će i Hrvatske - završio je Bandić[12]...
Dakle, kad ne ide drukčije, besprizorni šetebandi(ć)jerizam je pokušao upakirati u pseudodomoljubni celofan jer narodu tako manje smrdi, a gradonačelnik, zna se, tj. ZNA SE, obdan i obnoć, 24/7, živi i dela za narod.
2. ...Unatoč tomu što je čovjek po kome je trg nazvan bio antifašist, on nas nakon 1945. nažalost nije poveo putom kojim su krenuli narodi zapađnoga demokratskog i slobodarskog svijeta. Jedan strašan totalitarni sustav je zamijenjen drugim, jednako strašnim...
Prvo, komunizam i fašizam se, možda, kao neupitni totalitarizmi, mogu izjednačiti u posljedicama, ali nipošto u samoj ideji, ideja komunizma bila je plemenita, a fašizma zločinačka.
Drugo, gradonačelniku taj put nimalo nije smetao od malih nogu preko punoljetnosti do 1990. kada je ugašena KPH, dapače, političku je karijeru gradio i izgradio kao istaknuti član Partije u totalitarnom jednopartijskom režimu.
3. ...I opet nas, svih ovih godina, naš najljepši trg i naš urbanistički dragulj svađa i dijeli...
Posvema netočno, dijele nas sitni revizionistički politikanti, prodavači političke magle, beskrupulozni politički trgovci i posvemašnji ignoranti koji se, 40 godina nakon maršalove smrti, kao prioritetnim problemom, usred vrelog kolovoza, bave preimenovanjem Trga.
4. ...Zbog toga je odluka o promjeni imena naš moralni imperativ, a njezina provedba ispit naše nacionalne i ljudske zrelosti. Jer, naši trgovi i naše ulice nas ne smiju svađati, oni moraju nositi imena ponajboljih hrvatskih sinova koje protok vremena nije okaljao i koji su uspješno položili ispit povijesnog propitivanja. Naši trgovi i naše ulice se trebaju imenovati nespornim i najsvjetlijim točkama iz naše povijesti i naše kulturne baštine...
Prvo, odluka nije moralni imperativ nego čin amoralne političke trgovine.
Njezina provedba, pak, nije, ispit naše nacionalne i ljudske zrelosti... nego rutinska zamjena stare ploče novom po nekom gradskom namješteniku.
Treće, imena ulica i trgova će upravo zbog ovakvih sitnopolitikantskih obmana i dalje dijeliti narod pa bi ulice trebale imati brojeve ili bi ih, barem, trebali imenovati stručnjaci temeljem jasnih i precizno normiranih kriterija i uvjeta.
Četvrto, ako ulice i trgovi ...trebaju nositi imena ponajboljih hrvatskih sinova... zašto jedan od njih nije dobio tu čast?
5. ...I zato predlažem da se dosadašnji Trg maršala Tita preimenuje u Trg Republike Hrvatske kao najprikladnije, a koje u svima nama, u svim Zagrepčankama i Zagrepčanima unisono izaziva sreću i ponos...
Retorički se pitamo, s obzirom da je gradonačelnik politolog po struci, diplomirao na temi Općenarodna obrana i društvena samozaštita, kojom je točno metodom i kakvim uzorkovanjem došao do podatka i zaključka da će novo ime u svim Zagrepčankama i Zagrepčanima unisono izazvati sreću i ponos?
I.
FORMALNOPRAVNI RAZLOZI NEZAKONITOSTI ZAKLJUČKA
Uvodno u ovom kontekstu citiramo relevantni fragment iz udžbenika kojeg su koautori prof. dr. Smerdel i prof. dr. Sokol - ...Načelo ustavnosti shvaćeno u užem pravnom smislu zahtijeva da se zakoni donose u skladu s razdiobom ovlasti utvrđenom Ustavom, da zakonodavac pri donošenju zakona strogo poštuje za to Ustavom predviđeni postupak, te da sadržajno budu u skladu s odredbama Ustava. Samo akt koji je donijelo nadležno zakonodavno tijela prema predviđenom postupku i u skladu sa sadržajem ustavnih normi zadovoljava zahtjeve načela ustavnosti u formalnom i materijalnom smislu...Formalna protuustavnost zakona javlja se kad zakonodavac ne poštuje ustavom predviđeni postupak donošenja zakona ili pak kada bi prekršio odredbe o obliku u kojem se donose zakoni. Materijalna protuustavnost zakona slučaj je kada zakon svojim odredbama sadržajno proturiječi odredbama ustava[13]...
Citirano se, dakako, mutatis mutandis, odnosi na formalnopravnu i materijalnopravnu nezakonitost podzakonskih propisa poput predmetnog Zaključka.
I.I.
Formalnopravna nezakonitost podnijetih Prijedloga s odredbom čl. 90. Poslovnika Gradske skupštine Grada Zagreba
Članak 90.
(1) Prijedlog odluke sadrži:
1. pravni temelj za donošenje odluke;
2. ocjenu stanja, osnovna pitanja koja se trebaju urediti i svrhu koja se želi postići uređivanjem odnosa na predložen način;
3. ocjenu sredstava potrebnih za provođenje odluke te način njihova osiguravanja;
4. iskaz o procjeni fiskalnog učinka s mišljenjem Gradskog ureda za financije o tom iskazu ili izjavu kojom se potvrđuje da su sredstva za provođenje odluke osigurana u proračunu;
5. tekst prijedloga odluke s obrazloženjem;
6. važeću odluku, ako se predlaže izmjena ili dopuna odluke.
(2) Ako se predlaže stupanje na snagu odluke prvi dan od dana objave, taj je prijedlog potrebno posebno obrazložiti.
(3) Uz prijedlog odluke može se priložiti i odgovarajuća dokumentacija.
Kako je bjelodano iz Prijedloga gradonačelnika 10. srpnja 2017. upućenog mjerodavnom Odboru Gradske skupštine isti, od 6 obveznih elemenata, eventualno i možda, sadrži onaj normiranom st. 1. t. 2. gorenavedene odredbe, nema niti jedan prilog, a kamoli da in cumulo ima svih obveznih 6 elemenata pa temeljem istog nije bilo moguće daljnje postupanje slijedom čega je predsjednik Gradske skupštine morao i trebao, a nije, upotrijebiti svoje poslovničke ovlasti normirane odredbom čl. 95. Poslovnika što je razlogom formalnopravne nezakonitosti Zaključka.
Prijedlog Kluba zastupnika NZH 17. srpnja 2017. upućen mjerodavnom Odboru Gradske skupštine sadrži obvezni element normiran točkom 2. i, tek parcijalno, obvezni element normiran točkom 1. jer se predlagatelj, kao na pravne osnove, propustio pozvati na ZoN i Statut kao propise jače pravne snage od Odluke o načelima, kriterijima i postupku za određivanje imena javnih površina na području Grada Zagreba[14].
Slijedom toga, ni temeljem ovog Prijedloga nije bilo moguće daljnje postupanje pa je predsjednik Gradske skupštine morao i trebao, a nije, upotrijebiti svoje poslovničke ovlasti normirane odredbom čl. 95. Poslovnika što je razlogom formalnopravne nezakonitosti Zaključka.
I.II.
Formalnopravna nezakonitost podnijetih Prijedloga s odredbom čl. 91. Poslovnika Gradske skupštine Grada Zagreba
Članak 91.
(1) Tekst prijedloga odluke sadrži rješenja u obliku pravnih odredaba.
(2) Pojedina rješenja mogu se predložiti alternativno, s obrazloženjem svake od predloženih alternativa.
(3) U obrazloženju prijedloga odluke obrazlažu se pojedine odredbe prijedloga odluke.
Niti jedan od Prijedloga nije ispunjavao gorenavedeni poslovnički uvjet pa je predsjednik Gradske skupštine morao i trebao, a nije, upotrijebiti svoje poslovničke ovlasti normirane odredbom čl. 95. Poslovnika što je razlogom formalnopravne nezakonitosti Zaključka.
I.III.
Formalnopravna nezakonitost podnijetih Prijedloga u smislu odredbe čl. 91.b Poslovnika Gradske skupštine Grada Zagreba
Članak 91.a
(1) Predlagatelj odluke dužan je uz prijedlog odluke priložiti iskaz o procjeni fiskalnog učinka s mišljenjem Gradskog ureda za financije ako prijedlog odluke ima financijske učinke, odnosno ako rezultira povećanjem ili smanjenjem proračunskih prihoda i primitaka, te rashoda i izdataka u proračunskoj godini ili utječe na planiranje proračuna u sljedeće dvije godine.
(2) Ako su financijski učinci prijedloga odluke već sadržani u proračunu za tekuću godinu i projekcijama za sljedeće dvije godine, predlagatelj je dužan priložiti izjavu kojom potvrđuje da su sredstva za provođenje odluke osigurana u proračunu.
(3) Procjenu fiskalnog učinka predlagatelj odluke iskazuje na obrascu "Iskaz o procjeni fiskalnog učinka (Obrazac IPFU)" i podnosi ga zajedno s prijedlogom odluke Gradskom uredu za financije na mišljenje.
(4) Obrazac izjave iz stavka 2. ovoga članka i obrazac IPFU iz stavka 3. ovoga članka objavljeni su na internetskoj stranici Grada Zagreba u okviru Gradskog ureda za financije.
Predlagatelj, u kontekstu citirane odredbe, apostrofira činjenicu da je iz obrazloženja Prijedloga Zaključka o preimenovanju bjelodano da mjerodavni Odbor nije bio ovlašteni predlagatelj jer je izrijekom navedeno tko su predlagatelji i o čijim je sve prijedlozima Odbor raspravljao na sjednici održanoj 21. srpnja 2017.
Drugo, nijedan od dvaju akcentiranih predlagatelja nije postupio po gorenavedenoj odredbi pa je predsjednik Gradske skupštine morao i trebao, a nije, upotrijebiti svoje poslovničke ovlasti normirane odredbom čl. 95. Poslovnika što je razlogom formalnopravne nezakonitosti Zaključka.
Treće, 21. srpnja 2017. je pročelnica Gradskog ureda za katastar i geodetske poslove Odboru poslala Izjavu kojom potvrđuje osiguranost proračunskih sredstava, ali Odbor nije bio predlagatelj, procjenu fiskalnog učinka ili izjavu su, uz Prijedloge, morali priklopiti gradonačelnik i Klub zastupnika NZH koji to nisu učinili.
Četvrto, sve da je Odbor i bio ovlašteni predlagatelj, a nije, postupio bi protivno gorenavedenoj odredbi jer je sukladno njoj, a i po logici stvari, za procjenu fiskalnog učinka ili izjavu nadležan Gradski ured za financije.
Dakle, peto, nijedan od dvaju oficijelnih predlagatelja nije postupio po gorenavedenoj odredbi pa je predsjednik Gradske skupštine morao i trebao, a nije, upotrijebiti svoje poslovničke ovlasti normirane odredbom čl. 95. Poslovnika što je razlogom formalnopravne nezakonitosti Zaključka.
I.IV.
Formalnopravna nezakonitost podnijetih Prijedloga u smislu odredbe čl. 94. Poslovnika Gradske skupštine Grada Zagreba
Članak 94.
(1) Ako dva ili više predlagatelja podnesu posebne prijedloge odluka kojima se uređuje isto područje, predsjednik Gradske skupštine pozvat će predlagatelje da objedine prijedloge odluka u jedan prijedlog.
(2) Ako se ne postigne dogovor, predsjednik Gradske skupštine će unijeti posebne prijedloge odluka u prijedlog dnevnog reda sjednice Gradske skupštine redoslijedom kojim su podneseni.
U dokumentaciji dostupnoj na internet stranici Gradske skupštine Grada Zagreba nigdje ne postoji dokument iz kojeg bi bilo vidljivo da je predsjednik Gradske skupštine postupio po st. 1. ove odredbe pa je i u toj fazi postupka Zaključak donijet na formalnopravno nepropisan odnosno protuposlovnički način.
I.V.
Formalnopravna nezakonitost podnijetih Prijedloga u smislu odredbe čl. 96. Poslovnika Gradske skupštine Grada Zagreba
Članak 96.
(1) Prije rasprave o prijedlogu odluke na sjednici Gradske skupštine, prijedlog odluke razmatraju nadležna radna tijela i Odbor za Statut, Poslovnik i propise.
(2) Radna tijela podnose izvješća u kojima daju primjedbe, prijedloge i mišljenja o prijedlogu odluke, a mogu podnijeti prijedlog zaključka za donošenje uz predloženu odluku i amandmane.
(3) Radno tijelo može predložiti da se iz predloženoga dnevnog reda sjednice Gradske skupštine pojedini prijedlog izostavi ili da se izmijeni redoslijed razmatranja pojedinih prijedloga.
(4) Prijedlog iz stavka 3. ovoga članka mora biti obrazložen.
(5) Iznimno od stavka 3. ovoga članka radno tijelo ne može predložiti izostavljanje iz predloženoga dnevnog reda prijedloga koji je dostavljen nakon dorade.
U dokumentaciji dostupnoj na internet stranici Gradske skupštine Grada Zagreba nigdje ne postoji dokument iz kojeg bi bilo vidljivo da je mjerodavni Odbor postupio po st. 1. ove odredbe pa je i u toj fazi postupka Zaključak donijet na formalnopravno nepropisan odnosno protuposlovnički način.
I.VI.
Formalnopravna nezakonitost podnijetih Prijedloga u smislu odredbe čl. 98. Poslovnika Gradske skupštine Grada Zagreba
Članak 98.
1) Matično radno tijelo i Odbor za Statut, Poslovnik i propise, nakon razmatranja prijedloga odluke, podnose izvješće koje upućuju predsjedniku Gradske skupštine i određuju izvjestitelja na sjednici Gradske skupštine.
(2) U izvješću matičnoga radnog tijela sadržana su i njegova stajališta o mišljenjima, primjedbama i prijedlozima drugih radnih tijela koja su razmatrala prijedlog odluke.
(3) Predsjednik Gradske skupštine upućuje izvješća radnih tijela iz stavka 1. ovog članka predlagatelju odluke, gradonačelniku ako nije predlagatelj i gradskim zastupnicima.
U dokumentaciji dostupnoj na internet stranici Gradske skupštine Grada Zagreba nigdje ne postoji dokument iz kojeg bi bilo vidljivo da je mjerodavni Odbor postupio po st. 2. ove odredbe pa je i u toj fazi postupka Zaključak donijet na formalnopravno nepropisan odnosno protuposlovnički način.
I.VII.
Formalnopravna nezakonitost podnijetih Prijedloga u smislu odredbe čl. 83. u vezi s odredbom čl. 86. Poslovnika Gradske skupštine Grada Zagreba
Članak 83.
Odlukom se uređuju odnosi iz samoupravnog djelokruga Grada Zagreba koji su od općeg značenja za građane, pravne osobe i druge pravne subjekte te propisuju njihova prava i dužnosti, odnosno uređuju pitanja od interesa za Grad Zagreb.
Članak 86.
Zaključkom se zauzimaju stavovi, izražavaju mišljenja, odlučuje o izvješćima i rješavaju druga pitanja iz nadležnosti Gradske skupštine za koje nije predviđeno donošenje drugog akta.
Zahtjevatelj, u svjetlu citiranih poslovničkih odredaba, smatra da o preimenovanju nije moglo propisno odlučeno napadanim Zaključkom jer je preimenovanje ulica i trgova pitanje iz samoupravnog djelokruga Grada Zagreba pa je o njemu moralo biti odlučeno u formi odluke. Stoga, Zaključak je i iz tog razloga formalnopravno inegzistentan jer je donijet na protuposlovnički način.
I.VIII.
Formalnopravna nezakonitost Zaključka u smislu odredbe čl. 120. Poslovnika Gradske skupštine Grada Zagreba
Članak 120.
(1) Odlukei drugi opći akti objavljuju se u Službenom glasniku Grada Zagreba prije nego stupe na snagu.
(2) Odluke i drugi opći akti stupaju na snagu najranije osmoga dana od dana objave.
(3) Iznimno, odlukom i drugim općim aktom može se iz osobito opravdanih razloga odrediti da stupaju na snagu prvi dan od dana objave.
(4) Odluke i drugi opći akti ne mogu imati povratno djelovanje.
Prvo, iako pravno irelevantno, Zaključak je gramatički nepravilan jer se ...ime...imenovano...mijenja i glasi.. umjesto da stoji da se Trg maršala Tita preimenjuje u Trg Republike Hrvatske.
Drugo, mnogo važnije, Zaključkom nije propisano kada isti stupa na snagu odnosno, drugim riječima, nije propisana vakacija, vacatio legis, što je protivno gorenavedenoj poslovničkoj odredbi pa je predsjednik Gradske skupštine morao i trebao, a nije, nakon primanja formalnopravno insuficijentnog Prijedloga, upotrijebiti svoje poslovničke ovlasti normirane odredbom čl. 95. Poslovnika što je razlogom formalnopravne nezakonitosti Zaključka.
Treće, s obzirom da Zaključkom nije propisano ni da stupa na snagu danom objave, a objavljen je 04. rujna 2017., a imajući u vidu da je ploča s imenom Trga, pod budnim okom spiritus movensa preimenovanja, na dan objave zamijenjena novom pločom, u trenutku dok Zaključak ni u kojem slučaju nije bio na snazi, ploča je s imenom Trga maršala Tita uklonjena protupravno, bez pravne normativne osnove, a ploča s imenom Trg Republike Hrvatske je, argumentum a contrario, postavljena nelegalno, bez pravne osnove[15].
Četvrto, zahtjevatelj apostrofira da će o gorenavedenim propustima, eklatantnom i vehementnom pravnom silovanju, biti riječi i niže jer je isto razlogom i materijalnopravne nezakonitosti Zaključka u kojem će kontekstu zahtjevatelj citirati i fragmente relevantnih odluka Ustavnog suda.
II.
MATERIJALNOPRAVNI RAZLOZI NEZAKONITOSTI ZAKLJUČKA
II.I.
Materijalnopravna nezakonitost odredbe čl. 1. Zaključka s odredbama čl. 19. i 20. Statuta Grada Zagreba[16]
Članak 19.
Javna priznanja Grada Zagreba jesu:
1. proglašenje počasnim građaninom Grada Zagreba,
2. Nagrada Grada Zagreba,
3. Nagrada Zagrepčanka godine,
4. Nagrada Luka Ritz - Nasilje nije hrabrost,
5. Povelja Grada Zagreba,
6. Plaketa Grada Zagreba,
7. Medalja Grada Zagreba i
8. pokroviteljstvo.
Članak 20.
(1) Počasnim građaninom Grada Zagreba može se proglasiti osoba osobito zaslužna za promicanje vrijednosti demokratskog društva, povijesnih događaja i tradicija hrvatskog naroda, položaja i ugleda Grada Zagreba, njegovih odnosa s drugim gradovima u zemlji i inozemstvu, te za razvoj Grada Zagreba-ili pojedinih njegovih djelatnosti, državnik ili dužnosnik druge države, član međunarodne organizacije, odnosno organizacije druge države ili njihovih tijela posebno zaslužan za Grad Zagreb i Republiku Hrvatsku u promicanju njezina suvereniteta, samostalnosti i samobitnosti na općeprihvaćenim načelima suvremenog svijeta.
(2) O proglašenju počasnim građaninom Grada Zagreba odlučuje Gradska skupština.
U kontekstu citiranih statutarnih odredaba, prvo, ne bi trebalo biti sporno da je Statut, kao općenormativni pravni akt, po pravnoj snazi iznad Zaključka slijedom čega i načela zakonitosti Zaključak mora biti u materijalnopravnom suglasju s Statutom.
Drugo, ne bi trebalo biti sporno ni da je onaj čije se ime nastoji zatrti, među inim, i napadanim Zaključkom, kao državnik osobito zaslužan za promicanje vrijednosti demokratskog društva, povijesnih događaja i tradicija hrvatskog naroda, položaja i ugleda Grada Zagreba, njegovih odnosa s drugim gradovima u zemlji i inozemstvu, te za razvoj Grada Zagreba ili pojedinih njegovih djelatnosti, po Gradskoj skupštini, još 1945., dobio to najveće javno gradsko priznanje.
Drugim riječima, skaradno i blasfemično zvuči, ali pok. drug Josip Broz, zvani Tito, već je pune 72 godine počasni građanin Grada Zagreba.
Dokaz je na internet stranici Grada Zagreba, na poveznici http://www.zagreb.hr/1945-1990-sfr-jugoslavija/1390
Dakako, treće, netkom tko je nositelj javnog priznanja Grada Zagreba, nota bene najvišeg, ne može se, pa ni posthumno, oduzimati ime Trga sve dok mu se ne oduzme status počasnog građanina, takav je postupak inegzistentan na elementarno logičkoj, a kamoli ne normativnoj razini, ali i smjerokaz s kolikom je serioznošću i temeljitošću vladajuća većina pristupila jednom takvom jednostavnom pravnom postupku kao što je procedura preimenovanja trga.
II.II.
Materijalnopravna nezakonitost odredbe čl. 1. Zaključka s odredbom čl. 9/1. Zakona o naseljima
...Ime naselja, ulice i trga određuje skupština općine uz pribavljeno mišljenje mjesnih zajednica na čijem području se nalazi naselje, ulica odnosno trg...
Navedena je odredba formalno poštovana, ali stvarno nije, dapače, usprkos i unatoč tome što je Vijeće gradske četvrti Donji grad, i to u dva navrata, a na njegovom se području Trg nalazi, u pisanoj formi expressis verbis iskazalo protivljenje i potonje obrazložilo na krajnje jasan, određen, argumentiran, razuman i razložan način, prvo Odbor, a potom i većina na plenarnoj sjednici, su posvema ignorirali volju građana koji na tom području žive odnosno glas naroda protivno onoj staroj izreci vox populi, vox Dei.
Štoviše, spiritus movens preimenovanja, ujedno i predsjednik mjerodavnog Odbora, nekoliko je dana prije održavanja sjednice jasno i glasno, urbi et orbi, deklarirao koliko mu je bitno mišljenje građana - ...Nakon toga ću našu odluku poslati Vijeću gradske četvrti Donji grad i zatražiti njihovo mišljenje. Oni su se, kako sam čuo, samoinicijativno očitovali i to negativno još prije desetak dana, ali to ću ignorirati – rekao nam je jučer Hasanbegović[17]...
Naime, drugo u kontekstu citirane zakonske odredbe, navedeno je Vijeće gradske četvrti 27. srpnja 2017. mjerodavnom Odboru Gradske skupštine dostavilo mišljenje, u formi Zaključka, u čijem obrazloženju stoji - ...Sukladno članku 80. točke 13. Statuta Grada Zagreba(Službeni glasnik Grada Zagreba 23/16) i članku 17. točke 13. Pravila Gradske četvrti Donji grad (SluŽbeni glasnik Grada Zagreba 7/l7), Vijeće Gradske četvrti Donji grad izražava svoje protivljenje inicijativi za promjenu imena Trga maršala Tita. Prilikom donošenja zaključka, Vijeće je konzultiralo mišljenje Mjesnog odbora Mimara, na čijem se području, uz izuzetak zgrade Muzičke akademije, nalazi Trg te uvažilo i njegove argumente o potrebi očuvanja dosadašnjeg imena. Vijeće Gradske četvrti smatra potrebnim očuvanje kontinuiteta te ponavlja svoj generalni stav o zadržavanju postojećih naziva ulica i trgova u centralnom dijelu grada, a u konkretnom slučaju dodatno smatra da bi bila riječ o neprikladnom odašiljanju poruke o stavu spram antifašizma. Slijedom navedenih razloga, Vijeće Gradske četvrti Donji grad donosi zaključak kojim izražava protivljenje inicijativi za promjenu imena Trga maršala Tita...
S obzirom da je kod odredbe čl. 9/1. Zakona mens legislatoris bio da se pri preimenovanju ulica, trgova i naselja u obzir uzme mišljenje građana koji na tom području žive, a onda valjda takvo mišljenje i poštuje jer bi u suprotnom navedena zakonska odredba bila besmislena i apsurdna, kao i činjenici da živimo u demokraciji u kojoj bi volja građana trebala biti ispred bilo kojeg i bilo kakvog sitnog petparačkog politikantstva i ubiranja jeftinih političkih bodova, predlagatelj smatra dokazanim da je Zaključak materijalnopravno nezakonit jer je donijet protivno gorenavedenoj zakonskoj odredbi što ga čini ne samo materijalnopravno nezakonitim, nego i materijalnopravno neustavnim jer je njime eklatantno, brutalno i vehementno povrijeđeno pravo stanovnika gradske četvrti Donji grad na Ustavom im zajamčeno pravo na lokalnu i mjesnu samoupravu.
Judikatura naslovnog suda:
...Prema odredbi članka 133. stavka 1. Ustava, jedinice lokalne samouprave su općine i gradovi i njihovo područje određuje se na način propisan zakonom, a prema odredbi stavka 4. članka 133., u naselju ili dijelu naselja mogu se, u skladu sa zakonom, osnivati oblici mjesne samouprave. Na temelju odredbe članka 134. Ustava, samoupravni djelokrug jedinica lokalne samouprave uređen je u članku 19. ZOLS-a, koji u stavku 1. propisuje da jedinice lokalne samouprave u svom samoupravnom djelokrugu obavljaju poslove lokalnog značaja kojima se neposredno ostvaruju potrebe građana, a koji nisu Ustavom ili zakonom dodijeljeni državnim tijelima i to osobito poslove koji se odnose, između ostalog, i na uređenje naselja i stanovanje. Prema odredbi članka 9. stavka 1. Zakona o naseljima, ime naselja, ulice i trga određuje skupština općine uz pribavljeno mišljenje mjesnih zajednica na čijem području se nalazi naselje, ulica odnosno trg. U postupku izmjene imena naselja, ulica i trgova, građanima s područja na kojem se izmjena obavlja mora biti omogućeno izjašnjavanje o prijedlozima takvih izmjena, kroz oblik mjesne samouprave koji omogućuje odredba članka 133. stavka 4. Ustava. Stoga se odredba članka 9. stavka 1. Zakona o naseljima na odgovarajući način primjenjuje u postupku izmjena naziva naselja, ulica odnosno trgova. Nedostatak mišljenja građana s područja naselja čije se ime predlaže promijeniti, predstavljao bi propust koji bi odluku o promjeni imena naselja nakon što ona stupi na snagu, činio nesuglasnom s odredbama članka 19. stavka 1. ZOLS-a i članka 9. stavka 1. Zakona o naseljima. Propust pribavljanja mišljenja građana koji prebivaju na području na kojem se nalazi naselje kojemu se predlaže promijeniti ime, bila bi osobito teška povreda prava na lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu zajamčenu člankom 132. Ustava. Osobito teška povreda prava na lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu bila bi i svaki drugi propust koji bi sadržajno bio protivan Ustavu i zakonu[18]...
Predlagatelj članove vijeća naslovnog Suda moli da posebno razmotre, u citiranom obveznom ustavnopravnom shvaćanju naslovnog suda koje je erga omnes obvezatno temeljem odredbe čl. 31. Ustavnog zakona o ustavnom sudu Republike Hrvatske[19], posljednju rečenicu citiranog fragmenta ustavnosudske odluke.
Njome je, naime, po mišljenju predlagatelja, naslovni Sud implicitno deklarirao ustavnopravno shvaćanje po kojem bi od nekonzultiranja građana teži propust odnosno teža povreda ustavnog i konvencijskog prava na lokalnu i mjesnu samoupravu bilo samo negiranje njihove volje, dakle upravo ono što se desilo u predmetnom slučaju.
...Ustavni sud ocjenjuje da nedostatak mišljenja građana s područja naselja Pupnat iz kojeg je izdvojeno i formirano novo naselje Kneže, predstavlja propust koji osporenu Odluku čini nesuglasnom s odredbama članaka 4. i 9. stavka 1. Zakona o naseljima. Također, Ustavni sud utvrđuje da osporena Odluka nije u suglasnosti ni s odredbom članka 132. stavka 3. Ustava, prema kojoj građani mogu neposredno sudjelovati u upravljanju lokalnim poslovima, putem zborova, referenduma i drugih oblika neposrednog odlučivanja u skladu sa zakonom i statutom[20]...
Zaključno, iako je za donošenje odluke bilo relevantno samo mišljenje Vijeća gradske četvrti Donji grad na čijem se području Trg nalazi, zahtjevatelj smatra znakovitom činjenicu da se čak 11 od 15 Vijeća gradskih četvrti (us)protivilo preimenovanju.
II.III.
Materijalnopravna nezakonitost odredbe čl. 1. Zaključka s odredbama čl. 5/1., 8. i 9. Odluke o načelima, kriterijima i postupku za određivanje imena javnih površina na području Grada Zagreba
Članak 5.
Ime javne površine određuje Gradska skupština Grada Zagreba, na prijedlog Odbora za imenovanje naselja, ulica i trgova (u daljnjem tekstu: Odbor), uz prethodno pribavljeno mišljenje vijeća gradske četvrti na području koje se javna površina nalazi.
Razlozi nesuglasnosti Zaključka s gorenavedenom odredbom već su obrazloženi poviše.
Članak 8.
Razmatrajući prijedlog iz članka 7. ove odluke Odbor ocjenjuje kvalitetu i sadržaj predloženog rješenja.
Kvaliteta predloženog rješenja prilikom predlaganja imena osobe očituje se u njezinu liku i djelu, racionalnoj i suvremenoj spoznaji tog djela te njegova posrednog i neposrednog utjecaja na prošlost, sadašnjost i budućnost građana Grada Zagreba, Republike Hrvatske i svjetske zajednice u cjelini. Odbor će uzimati u obzir najviša javna i društvena priznanja koja su primile predložene osobe.
Sadržaj prijedloga se ocjenjuje u odnosu na razmjernu zastupljenosti spolova, vrsta i oblika ljudskih djelatnosti, potrebu očuvanja bitnih odrednica demokracije, antifašizma i humanizma, hrvatske nacionalne i zagrebačke tradicije te izvornog narječja, očuvanja sjećanja na imena i djela značajna za Zagreb, hrvatsko društvo i svjetsku civilizaciju u cjelini.
U završnim operacijama za oslobođenje zemlje, u Zagreb su 8. svibnja 1945. godine oko 11 sati ušle jedinice 45. i 28. divizije Druge armije s juga, a poslije podne jedinice 39. divizije Druge armije.
One su u toku 8. i noću sa 8. na 9. svibnja zajedno sa jedinicama Prve armije očistile Zagreb od naprijateljskih jedinica. Ujutro oko 7 sati u Zagreb su preko Maksimira ušle jedinice Prve armije, a oko podne preko Remeta i Sesveta jedinice Šeste i Prve divizije Prve armije. Istog dana u Zagreb su ušle jedinice Desetog zagrebačkog korpusa.
Zagreb je s okolicom u početku rata imao oko 300.000 stanovnika. Svaki šesti, odnosno njih 50.000 učestvovalo je u Narodnooslobodilačkoj borbi.
Od tog broja poginulo ih je, u gradu na ulicama, u zatvorima i logorima, ili u partizanskim jedinicama, više od 20 000, a među poginulim Zagrepčanima bilo je 4 000 članova KPJ i SKOJ-a.
Sve je te ljude organizirao i vodio upravo onaj koji je za to, usprkos neizrecivoj nadmoći neprijatelja, imao hrabrosti, odlučnosti i vizije. Njemu su ovih dana sitni politikanti i povijesni revizionisti oduzeli trg u glavnom gradu zemlje u kojoj je rođen i čijoj je naciji pripadao, glavnom gradu zemlje koju su nakon višegodišnje fašističke okupacije oslobodile partizanske jedinice pod njegovim vodstvom i u okrilje zemlje vratile Istru, Međimurje, Dalmaciju, otoke i Baranju, pa sada imamo bizarnu situaciju da Josip Broz Tito nema ni ulicu ni trg u glavnom gradu svoje zemlje, ali ima ju, primjerice, u megalopolisima kao što su Sao paolo, New delhi i Moskva, dok susjedna talijanska Parma, gradić u zemlji koja je u II. svjetskom ratu bila na strani Sila osovine, ima čak 6 ulica s imenom Josipa Broza Tita.
„Prošetao kroz Tuškanac. Putem sam se smijao kao dijete - četiri godine i mjesec dana nisi onuda smio prolaziti. Na toj sitnici osjetio sam da je došla sloboda, da ulazimo u nov život. Tako je čudno kod srca, mozgom čovjek ne kapira da je nestalo straha. [...] Gradom još prolazi pridošla vojska, sva razderana, ali sjajno naoružana, pravi borci... (Josip Horvat, novinar i povjesničar, promatra oslobođenje Zagreba svibnja 1945.)
Uostalom, da nije bilo Josipa Broza Tita predlagatelj predmetni Zahtjev ne bi ni pisao jer bi bio Talijan i živio u Republici Italiji, a ne Hrvat koji živi u Republici Hrvatskoj.
Stoga, u smislu odredbe čl. 8., bjelodano je da navedeni Zaključak, formalnopravno i supstancijalno, negira kako gorenavedene činjenice, tako i činjenicu da je Josip Broz počasni građanin grada, ali i sam antifašizam kao ustavnu kategoriju za kojeg je, uostalom, spiritus movens preimenovanja izjavio da je obična floskula.
III. NAČELA I KRITERIJI ZA ODREĐIVANJE IMENA JAVNIH POVRŠINA
Članak 9.
Na temelju podataka iz Fonda imena Odbor utvrđuje prijedloge za imenovanje javnih površina.
Pri utvrđivanju prijedloga Odbor se u svom radu vodi sljedećim načelima:
- poštivanje izvornih, odnosno prvih imena javnih površina iz vremena kada su izgrađeni, kao i naziva koji su se udomaćili tijekom povijesti i postali dio svijesti stanovnika,
- poštivanje načela rodne ravnopravnosti,
- izbjegavanja nepotrebnog mijenjanja imena javne površine i
- grupiranje imena javnih površina radi kvalitetne orijentacijske obavijesti.
Ukoliko uzmemo da su kriteriji normirani st. 2. alineje 2. i 4. citirane odredbe bili irelevantni pri preimenovanju, mjerodavni je Odbor prijedlog sačinio protivno alineji 1. jer nije poštivao činjenicu da je Trg preko polovice vremena svoje egzistentnosti nosio ime Trg maršala Tita pa je posrijedi naziv koji su se udomaćio i uvriježio tijekom povijesti i postao dio svijesti stanovnika što je, uostalom, deklarirano i u mišljenju Vijeća gradske četvrti Donji grad, te jer je protivno alineji 3. nepotrebno mijenjao ime javne površine.
II.IV.
Materijalnopravna nezakonitost odredbe čl. 1. Zaključka s odredbama čl. 19., 57. i 64. Zakona o lokalnoj i područnoj samoupravi i odredbom čl. 4. Europske povelje o lokalnoj samoupravi
Članak 19.
Općine i gradovi u svom samoupravnom djelokrugu obavljaju poslove lokalnog značaja kojima se neposredno ostvaruju potrebe građana, a koji nisu Ustavom ili zakonom dodijeljeni državnim tijelima i to osobito poslove koji se odnose na:
– uređenje naselja i stanovanje,
– prostorno i urbanističko planiranje,
– komunalno gospodarstvo,
– brigu o djeci,
– socijalnu skrb,
– primarnu zdravstvenu zaštitu,
– odgoj i osnovno obrazovanje,
– kulturu, tjelesnu kulturu i šport,
– zaštitu potrošača,
– zaštitu i unapređenje prirodnog okoliša,
– protupožarnu i civilnu zaštitu,
– promet na svom području
– te ostale poslove sukladno posebnim zakonima.
Posebnim zakonima kojima se uređuju pojedine djelatnosti iz stavka 1. ovoga članka odredit će se poslovi čije su obavljanje općine i gradovi dužni organizirati te poslovi koje mogu obavljati.
VII. MJESNA SAMOUPRAVA
Članak 57.
Mjesni odbor osniva se statutom jedinice lokalne samouprave kao oblik neposrednog sudjelovanja građana u odlučivanju o lokalnim poslovima od neposrednog i svakodnevnog utjecaja na život i rad građana.
Mjesni odbor osniva se za jedno naselje, više međusobno povezanih manjih naselja ili za dio većeg naselja, odnosno grada koji u odnosu na ostale dijelove čini zasebnu razgraničenu cjelinu (dio naselja).
Članak 4.
Djelokrug lokalne samouprave
1. Temeljne ovlasti i dužnosti lokalnih jedinica bit će određene ustavom ili zakonom. Ova odredba ne sprječava da, u skladu sa zakonom, lokalnim jedinicama budu dodijeljene ovlasti i dužnosti u specifične svrhe.
2. Jedinice lokalne samouprave imaju, u zakonskim okvirima, slobodu pokretati inicijativu o svakom pitanju ako nije isključeno iz njihove nadležnosti ili dodijeljeno nekoj drugoj vlasti.
3. Javne će se ovlasti obavljati tako da se preferira da pripadaju vlastima koje su najbliže građanima. Prilikom dodjele ovlasti nekoj drugoj vlasti mora se voditi računa o širini i prirodi zadaće i o zahtjevima učinkovitosti i ekonomičnosti.
4. Nadležnosti koje su povjerene lokalnim jedinicama moraju biti, u pravilu, potpune i cjelovite. Njihovo obavljanje ne smije biti onemogućeno ili ograničeno od neke druge središnje ili regionalne vlasti, osim kada to dopušta zakon.
5. U slučaju kada središnja ili regionalna vlast prenese ovlasti na lokalne jedinice, one će, koliko je to moguće, slobodno prilagoditi njihovu primjenu lokalnim uvjetima.
6. Lokalne jedinice će se, koliko je to moguće, pravovremeno, na odgovarajući način, pitati za mišljenje u postupku pripremanja i donošenja odluka koje ih se neposredno tiču.
Poviše je već, uz citiranje relevantnih fragmenata ustavnosudske judikature, pravno elaborirano i argumentirano zbog čega posvemašnje ignoriranje, negiranje i bagateliziranje mišljenja građana koji stanuju na području Trga predstavlja osobito tešku povredu ustavnog i konvencijskog prava na lokalnu i mjesnu samoupravu posljedično čemu je Zaključak ne samo nezakonit, nego i neustavan temeljem odredbe čl. 5. Ustava, te protukonvencijski u smislu mjerodavnih odredaba EPLS-a koja je dio tuzemnog pravnog poretka i, temeljem odredbe čl. 140. Ustava, po pravnoj snazi iznad zakona.
II.V.
Materijalnopravna nezakonitost odredbe čl. 1. Zaključka s odredbom čl. 80/1. t. 9. i 13. Statuta Grada Zagreba
Članak 80.
Vijeće gradske četvrti:
1. predlaže koncept razvoja svoga područja u okviru razvojnog plana Grada Zagreba;
2. predlaže rješenja od interesa za svoje područje u postupcima izrade i donošenja prostornih i drugih planskih dokumenata i njihova ostvarenja;
3. prati stanje u komunalnoj infrastrukturi na svom području i predlaže programe razvoja komunalne infrastrukture;
4. brine se o uređivanju naselja, kvaliteti stanovanja, komunalnim objektima, infrastrukturi te obavljanju komunalnih i drugih uslužnih djelatnosti od značenja za gradsku četvrt;
5. brine se o zadovoljavanju potreba stanovnika na području predškolskog odgoja i obrazovanja, javnog zdravstva, socijalne skrbi, kulture, tehničke kulture i sporta od značenja za gradsku četvrt;
6. predlaže i prati mjere i akcije za zaštitu i unapređivanje okoliša te za poboljšanje uvjeta života;
7. predlaže mjere nakon razmatranja stanja sigurnosti i zaštite osoba, imovine i dobara na svome području;
8. predlaže mjere za učinkovitiji rad komunalnih službi;
9. razmatra pitanja iz nadležnosti Grada, koja se odnose na gradsku četvrt, njezino područje i stanovništvo i daje nadležnim tijelima mišljenja i prijedloge;
10. podnosi gradonačelniku inicijative i prijedloge za donošenje odluka i drugih općih akata koji su u neposrednoj vezi s djelokrugom rada vijeća gradske četvrti;
11. razmatra prijedloge građana i pravnih osoba s područja gradske četvrti i ako ocijeni da je prijedlog osnovan, prosljeđuje ga tijelima nadležnim za njihovo rješavanje;
12. predlaže osnivanje ustanova u djelatnostima brige o djeci predškolske dobi, obrazovanja, javnog zdravstva, socijalne skrbi, kulture, tehničke kulture i sporta, prati rad ustanova u tim djelatnostima osnovanim radi zadovoljavanja potreba stanovnika na svome području te predlaže mjere za unapređivanje njihova rada;
13. predlaže imenovanje ulica, javnih prometnih površina, parkova, sportskih terena, škola, vrtića, ustanova u kulturi i svih drugih objekata na svojem području;
14. može predložiti područja mjesnih odbora na svojem području;
15. predlaže promjenu područja gradske četvrti, odnosno mjesnih odbora na svojem području;
16. predlaže kandidate za suce porotnike.
Na citiranu se statutarnu odredbu, kao pravnu osnovu danog mišljenja, pozvalo i Vijeće gradske četvrti Donji grad, poglavito točke 9. i 13. kojima je na podzakonskoj razini, na području Grada Zagreba, reguliran opseg njihovih samoupravnih ovlaštenja, među inim i pravo predlaganja imenovanja ulica koje u sebi, po naravi stvari, uključuje i pravo na protivljenje preimenovanju, što ni mjerodavni Odbor ni plenarna sjednica na kojoj je odlučeno nisu poštivali, a što Zaključak u pravnom smislu čini protustatutarnim, a posljedično i nezakonitim jer je Statut u odnosu na njega lex superior.
II.VI.
Materijalnopravna nezakonitost odredbe čl. 1. Zaključka s odredbama čl. 1, 3., 5. i 133. Ustava Republike Hrvatske
Posvema svjestan uvodno apostrofiranog ustavnopravnog stava naslovnog Suda, predlagatelj će, držeći da bi svako pravno odlučivanje lišeno ekcesivnog i pretjeranog formalizma[21] trebalo poći od Ustava kao vrhovnog propisa u našoj normativnoj hijerarhiji, tek lapidarno i lakonski ustavnopravno argumentirati zbog čega smatra da je Zaključak materijalnopravno neustavan.
Prvo, odredbom je čl. 1. Ustava normirano da vlast proizlazi iz naroda i njemu pripada, a narod ju ostvaruje putem izbora i neposrednim odlučivanjem.
Potonje, neposredno odlučivanje o imenu trga nalazećeg u njihovoj četvrti, onemogućeno je stanovnicima gradske četvrti Donji grad zbog čega je akt, osim odredbi čl. 1., protivan i odredbi čl. 133. Ustava kao akt kojim je stanovnicima navedene gradske četvrti osobito teško povrijeđeno ustavno i konvencijsko pravo na lokalnu i mjesnu samoupravu.
Drugo, s aspekta odredbe čl. 3., Zaključak je protuustavan jer je protivan vrednotama socijalne pravde, vladavine prava i poštivanja prava čovjeka, poglavito stanovnika gradske četvrti Donji grad.
Treće i zaključno, kao podzakonski propis nesuglasan je s brojnim individualiziranim odredbama brojnih propisa jače pravne snage što je protivno načelu ustavnosti i zakonitosti normiranom odredbom čl. 5. Ustava.
II.VII.
Materijalnopravna nezakonitost odredbe čl. 2. Zaključka s odredbom čl. 73. ZLPRS-a i odredbom čl. 161. Statuta Grada Zagreba
X. AKTI JEDINICA LOKALNE I PODRUČNE (REGIONALNE) SAMOUPRAVE
1. OPĆI AKTI
Članak 73.
Predstavničko tijelo općine, grada i županije u svom samoupravnom djelokrugu donosi odluke i druge opće akte, u skladu sa svojim statutom.
Prije nego što stupi na snagu opći akt, obavezno se objavljuje u službenom glasilu jedinice.
Ako općina i grad nema svoje službeno glasilo, opći akt općine i grada objavljuje se u službenom glasilu županije.
Opći akt stupa na snagu najranije osmi dan od dana njegove objave. Iznimno, općim se aktom može iz osobito opravdanih razloga odrediti da stupa na snagu danom objave.
Opći akt ne može imati povratno djelovanje.
Članak 161.
(1) Odluke i drugi opći akti Grada Zagreba objavljuju se u Službenom glasniku Grada Zagreba, službenom glasilu Grada Zagreba, prije nego stupe na snagu.
(2) Odluke i drugi opći akti stupaju na snagu najranije osmoga dana od dana objave.
(3) Iznimno, općim se aktom može iz osobito opravdanih razloga odrediti da stupa na snagu prvi dan od dana njegove objave.
(4) Odluke i drugi opći akti ne mogu imati povratno djelovanje.
Dakle, u kontekstu citiranog, prvo, Zaključak je, osim protivan elementarnim nomotehničkim pravilima, materijalnopravno nezakonit jer je donositelj akta, nepropisivanjem vakacijskog roka, postupio kako protivno navedenim odredbama po snazi jačih pravnih propisa, tako i protivno vrednoti vladavine prava i načelu pravne sigurnosti jer je nepropisano odnosno nenormirano kada Zaključak stupa na snagu.
Drugo, naslovni je Sud u Izvješću Hrvatskom saboru podnijetom još 2005. konkretno, nedvosmisleno i precizno deklarirao ustavnopravni stav o pitanju normiranja stupanja na snagu zakona i drugih propisa:
...Uvidom u "Narodne novine", službeni list Republike Hrvatske, uočavaju se i brojni drugi zakoni koji propisuju dan njihova stupanja na snagu uz istodobnu odgodu početka njihove primjene. Opisana zakonodavna praksa učestalo je prisutna u pravnom poretku Republike Hrvatske od 1993. godine. 2. Takva zakonodavna praksa dovodi do pojave neustavnosti koja se očituje u tome da su u pravnom poretku Republike Hrvatske istodobno na snazi dva zakona koja uređuju pravne odnose u istovjetnom pravnom području - onaj raniji (koji je na snazi i primjenjuje se) i onaj kasniji (koji je također na snazi, ali se ne primjenjuje). 3. Stupanje na snagu zakona jest vremenski određen trenutak od kojega zakon počinje pravno djelovati, obvezujući svojim odredbama, uz mogućnost primjene sankcije u slučaju njihovog nepoštivanja, one na koje se odnosi. Ustav Republike Hrvatske poznaje samo institut stupanja na snagu zakona, ali ne i institut (odgođene) primjene zakona koji je stupio na snagu. Člankom 89. stavkom 1. i 3. Ustava Republike Hrvatske propisano je: Prije nego što stupe na snagu zakoni i drugi propisi državnih tijela objavljuju se u "Narodnim novinama", službenom listu Republike Hrvatske.
Zakon stupa na snagu najranije osmi dan od dana njegove objave, osim ako nije zbog osobito opravdanih razloga zakonom drukčije određeno. Sukladno navedenom, ustavno je pravilo da zakoni stupaju na snagu najranije osmog dana od dana objave u "Narodnim novinama". Vremensko razdoblje od dana objave zakona do dana njegova stupanja na snagu (vakacija) potrebno je da bi se s odredbama novog zakona upoznali i za njegovu primjenu pripremili adresati na koje se odnosi. Zakonodavac može iz osobito opravdanih razloga odrediti drugačije vakacijsko razdoblje, tako da zakon može stupiti na snagu na dan objave u "Narodnim novinama", ali i na određeni dan u budućnosti koji zakonodavac propisuje ovisno o potrebama usklađivanja (harmoniziranja) zakonodavnog poretka radi osiguranja njegove jedinstvenosti. Analizom normativnog sadržaja završnih odredbi zakona navedenih u točki 2. ovog Izvješća može se ocijeniti da zakonodavac zamjenjuje vakaciju (vrijeme čekanja) odgođenim početkom primjene zakona, koji Ustav ne poznaje. 4. Načelo vladavine prava, a osobito načelo pravne sigurnosti objektivnog pravnog poretka kao njegov sastavni dio, zahtijeva da stupanje na snagu zakona bude propisano na jasan i nedvojben način. Zakon mora stupiti na snagu točno određenog dana, što ujedno znači da se od tog dana mora početi primjenjivati. To je opći ustavni zahtjev kojem mora udovoljavati svaki zakon. Zakonske odredbe koje propisuju odgođeni početak primjene zakona koji je stupio na snagu ne udovoljavaju zahtjevima načela vladavine prava, osobito načelu pravne sigurnosti objektivnog pravnog poretka kao njegovom sastavnom dijelu. Ustavni sud napominje da zakonodavac, sukladno Ustavu, može propisati stupanje na snagu zakona na sljedeće načine: - određivanjem dana, mjeseca i godine kada zakon stupa na snagu (kalendarski), ili - nastupom određenog događaja (primjerice, danom prijema Republike Hrvatske u članstvo u Europskoj uniji). Pri tome je važno napomenuti da sve odredbe zakona ne moraju stupiti na snagu istodobno. Za pojedine glave i/ili odredbe zakona može se odrediti vremenski različito stupanje na snagu ovisno o normativnom sadržaju zakona i o drugim pretpostavkama koje je potrebno osigurati za njegovu provedbu. S ustavnopravnog aspekta važno je samo to, da stupanjem na snagu zakona ili pojedinih njegovih glava/odredbi istodobno započne i njihova primjena. Sukladno prethodnim navodima, Ustavni sud izvješćuje Hrvatski sabor o potrebi izmjene dosadašnje zakonodavne prakse radi njezina usklađivanja s člankom 89. stavcima 1. i 3. Ustava Republike Hrvatske, na način da u svim zakonima propisuje samo njihovo stupanje na snagu koje će ujedno značiti i početak njihove primjene. 5. Prethodna utvrđenja na odgovarajući se način odnose i na druge (podzakonske) propise čije je donošenje u nadležnosti drugih tijela državne vlasti, tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i pravnih osoba s javnim ovlastima[22]...
...Prema tome, Ustav Republike Hrvatske ne poznaje pojam »početka primjene« zakona odnosno drugog propisa, već isključivo pojam »stupanja na snagu«, bilo da je riječ o stupanju na snagu zakona odnosno drugog propisa protekom vakacijskog razdoblja od osam dana nakon objave (ili kraćeg, iz posebno opravdanih razloga), bilo da je riječ o odgađanju nastupa pravnih učinaka zakona, drugog propisa ili pojedinih njihovih odredaba. U svakom od navedenih slučajeva uvijek se radi isključivo o stupanju na snagu, te taj pravni pojam ne može biti zamijenjen pojmom početka primjene, a napose početak primjene ne može biti određen vremenski drugačije i odvojeno od stupanja na snagu. Stupanje na snagu zakona, drugog propisa ili pojedine njihove odredbe istodobno je i početak njihove primjene[23]...
Ergo, treće, nepropisujući točno dan stupanja Zaključka na snagu, donositelj akta je postupio protivno gorenavedenim odredbama nekoliko propisa, protuustavno, protuzakonito i protustatutarno, te protivno vrednoti vladavine prava i načelu pravne sigurnsti što Zaključak čini pravno inegzistentnim.
IV. Slijedom poviše ustavnopravne argumentacije i elaboracije predlagatelj predlaže naslovnom sudu da po provedbi ustavnosudskog postupka donese sljedeće
R J E Š E N J E I O D L U K U
I. Pokreće se postupak za ocjenu suglasnosti Zaključka Gradske skupštine Grada Zagreba o preimenovanju Trga maršala Tita u Trg Republike Hrvatske s Ustavom Republike Hrvatske i zakonima.
II. Zaključak Gradske skupštine Grada Zagreba o preimenovanju Trga maršala Tita u Trg Republike Hrvatske ukida se kao neustavan i nezakonit.
III. Rješenje i Odluka će se objaviti u Narodnim novinama.
Kraljevica, 05. rujna 2017. odvjetnik DAMIR JELUŠIĆ
-----------------------
[1] Zaključak o preimenovanju Trga maršala Tita u Trg Republike Hrvatske (SNGZ 17/17)
[2] Ustavni zakon o ustavnom sudu Republike Hrvatske (NN 49/02 – pročišćeni tekst)
[3] Ustav Republike Hrvatske (NN 85/10 – pročišćeni tekst i 5/14)
[4] Odluka o proglašenju Zakona o potvrđivanju Europske povelje o lokalnoj samoupravi (NN, Muđunarodni ugovori, 14/97)
[5] Zakon o naseljima (NN 54/88)
[6] Zakon o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (NN 33/01, 60/01, 129/05, 109/07, 125/08, 36/09, 150/11, 144/12, 19/13 i 137/15)
[7] Statut Grada Zagreba (SNGZ 23/16)
[8] Zakon o upravnim sporovima (NN 20/10, 143/12, 152/14, 94/16 i 29/17)
[9] Broj: U-I-4763/2012 i U-I-1342/2013
[10] http://zg-magazin.com.hr/bandic-uz-marsala-tita/
[11] http://www.telegram.hr/politika-kriminal/bandic-ponovno-najavljuje-referendum-o-promijeni-imena-trga-marsala-tita-kaze-da-ce-to-predloziti-na-sjednici-u-srpnju/
[12] http://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/bandic-predlaze-promjenu-imena-trga-marsala-tita-vidim-da-nema-razuma-da-odluka-bude-donesena-na-referendumu-neka-se-trg-zove-trg-republike-hrvatske/6307831/
[13] Smerdel, Branko, Sokol, Smiljko, Ustavno pravo, Zagreb, 2006., str. 161.
[14] Odluka o načelima, kriterijima i postupku za određivanje imena javnih površina na području Grada Zagreba
(Službeni glasnik Grada Zagreba 9/12)
[15] https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/tito-i-fizicki-izgubio-trg-u-zagrebu-20170904
[16] Statut Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 23/16)
[17] http://www.novilist.hr/Vijesti/Hrvatska/Hasanbegovic-zeli-ubrzati-protjerivanje-Tita-Ne-prode-li-preimenovanje-trga-dovidenja
[18] Ustavni sud Republike Hrvatske, Broj: U-II-2995/2002
[19] Ustavni zakon o ustavnom sudu Republike Hrvatske (NN 49/02 – pročišćeni tekst)
[20] Ustavni sud Republike Hrvatske, Broj: U-II-1693/2003
[21] Ustavni sud Republike Hrvatske, Broj: U-III-4654/2015
[22] Ustavni sud Republike Hrvatske, Broj: U-X-80/2005
[23] Ustavni sud Republike Hrvatske, Broj: U-II-3487/2006