PRIJEDLOG ZA ODREĐIVANJE PRIVREMENE MJERE PODNIJET
TEMELJEM ODREDBE ČL. 45. UZUSRH-a!!!
- 1x
Predlagatelj: odvjetnik DAMIR JELUŠIĆ,
iz Kraljevice, Banj 64,
P R I J E D L O G
- za ocjenu suglasnosti odredaba čl. 13/1. t. 7. i 15/1. t. 1. Zakona o porezu na promet nekretnina[1]
I. Temeljem odredbe čl. 38. Ustavnog zakona o ustavnom sudu Republike Hrvatske[2], dalje kratkoće radi UZUSRH, u svojstvu predlagatelja, naslovnom Sudu podnosim predmetni Prijedlog za ocjenu suglasnosti odredaba čl. 13/1. t. 7. i 15/1. t. 1. Zakona o porezu na promet nekretnina, dalje kratkoće radi ZPPN, s Ustavom Republike Hrvatske[3], dalje kratkoće radi Ustav, smatrajući da su iste neustavne u materijalnopravnom smislu.
II. No, prije ustavnopravne argumentacije i elaboracije Prijedloga, predlagatelj naslovnom Sudu predlaže da do donošenja konačne odluke o predmetnom Prijedlogu, temeljem odredbe čl. 45. UZUSRH-a, hitno i žurno donese privremenu mjeru kojom obustavlja izvršenje pojedinačnih akata ili radnji koje se poduzimaju ili će tek biti poduzete osnovom gorenavedenih zakonskih odredaba jer bi njihovim izvršenjem mogle nastupiti teške i nepopravljive posljedice za skupine osoba odnosno socijalne skupine koje osporavane odredbe bjelodano i eklatantno diskriminiraju i obespravljuju, te za načelo pravne sigurnosti i vladavinu prava kao jednu od najviših ustavnopravnih vrednota iz razloga koji će biti argumentirani nastavno u obrazloženju predmetnog Prijedloga.
Dakle, temeljem povišeg, predlagatelj naslovnom Sudu predlaže da promptno donese sljedeće
R J E Š E N J E
I. Na temelju odredbe članka 45. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske, do donošenja konačne odluke Ustavnog suda Republike Hrvatske o ustavnosti odredaba čl. 13/1. t. 7. i 15/1. t. 1. Zakona o porezu na promet nekretnina, privremeno se obustavlja izvršenje svih pojedinačnih akata i radnji koje se poduzimaju na temelju istih.
II. Rješenje će se objaviti u Narodnim novinama.
Judikatura naslovnog Suda:
…Zaključno, predlagatelji su predložili da Ustavni sud Republike Hrvatske prihvati njihove prijedloge i ukine u cijelosti osporeni ZID ZPD/12, odnosno podredno ukine članke 7. stavak 2., 16. stavak 3. i 18. ZID-a ZPD/12. Na temelju članka 45. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske ("Narodne novine" broj 99/99., 29/02. i 49/02., u nastavku: Ustavni zakon), oba predlagatelja predložila su da Ustavni sud privremeno obustavi izvršenje pojedinačnih akata ili radnji koje se poduzimaju na osnovi ZID-a ZPD/12 do donošenja konačne odluke Ustavnog suda o njihovim prijedlozima. Članak 45. Ustavnog zakona glasi: "Ustavni sud može, do donošenja konačne odluke, privremeno obustaviti izvršenje pojedinačnih akata ili radnji koje se poduzimaju na osnovi zakona ili drugog propisa, čija se suglasnost s Ustavom, odnosno zakonom ocjenjuje, ako bi njihovim izvršenjem mogle nastupiti teške i nepopravljive posljedice." Nakon provedene rasprave, Ustavni sud zaključio je da razlozi zbog kojih predlagatelji predlažu pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom članaka 7. stavka 2., 16. stavka 3. i 18. ZID-a ZPD/12, kao i Zakona u cjelini, otvaraju niz ozbiljnih pitanja koja zahtijevaju podrobno ispitivanje u svjetlu temeljnih ustavnih vrednota i zaštićenih ustavnih dobara. Pun ispitni postupak, međutim, zahtijeva pribavljanje i analizu stručnih očitovanja, a po potrebi i znanstvenih mišljenja i različitih statističkih podataka. Sukladno tome, Ustavni sud u ovom se rješenju ograničava na utvrđenje da su osporene zakonske odredbe važne za cjelokupnu društvenu zajednicu pa ozbiljnost prigovora i činjenica da bi primjena osporenih članaka ZID-a ZPD/12, ukupno gledano, mogla utjecati na Državni proračun i na individualne pravne situacije adresata ZID-a ZPD/12, dostatan su razlog za pokretanje postupka za ocjenu njihove suglasnosti s Ustavom. Ovim se rješenjem, međutim, ne prejudicira konačna odluka Ustavnog suda. Sukladno navedenom, na temelju članka 43. stavka 1. Ustavnog zakona riješeno je kao u točki I. izreke ovog rješenja[4].
III. Nastavno, predlagatelj citira sporne odredbe:
Članak 13.
Porez na promet nekretnina ne plaćaju:
7. bračni drug, potomci i preci koji čine uspravnu liniju te posvojenici i posvojitelji koji su u tom odnosu s primateljem uzdržavanja te od njega stječu nekretnine na temelju ugovora o doživotnom uzdržavanju ili na temelju ugovora o dosmrtnom uzdržavanju
Članak 15.
Porez na promet nekretnina pri nasljeđivanju, darovanju i drugom stjecanju nekretnina bez naknade ne plaćaju:
1. bračni drug, potomci i preci koji čine uspravnu liniju te posvojenici i posvojitelji koji su u tom odnosu s umrlim ili darovateljem
Prvotno, i derogirani je Zakon o porezu na promet nekretnina[5], u odredbama čl. 11/1. t. 7., 11.a/5. i 13/1. t. 1., sadržavao diskriminatorne odredbe kojima su, kod poreznih oslobođenja od plaćanja poreza na promet nekretnina, neobuhvaćeni bili vanbračni drug, životni partner i neformalni životni partner.
Drugo, navedene su diskriminatorne odredbe iznjedrile i diskriminatornu upravnu i upravnosudsku praksu, primjerice se ukazuje na odluku donijetu u predmetu Upravnog suda u Rijeci poslovnog broja UsI-149/12-23 od 19. studenoga 2012.
Treće, potpuno svjestan da naslovni Sud nije mjerodavan ocjenjivati harmoniziranost propisa iste razine, in concreto zakona, predlagatelj ipak napominje da su navedene odredba u koliziji, diskrepanciji i nesuglasju s odredbama čl. 11/2. i 3. i 303. Obiteljskog zakona[6], odredbama čl. 4. i čl. 50. - 60. Zakona o životnom partnerstvu osoba istog spola[7], te brojnim odredbama Zakona o suzbijanju diskriminacije[8].
Četvrto, predlagatelju je poznato i da je odredbom čl. 15/1. Općeg poreznog zakona propisano:
...Odredbe ovoga Zakona i drugih poreznih propisa koje se primjenjuju na bračnog druga primjenjuju se i na izvanbračnog druga, životnog partnera i neformalnog životnog partnera...
Međutim, peto, predlagatelj smatra da je, s obzirom da su posrijedi propisi istog ranga u normativnoj hijerarhiji, u tuzemnom poreznopravnom normativnom okviru OPZ u odnosu na ZPPN lex generalis pa se načelo lex specialis derogat legi generali ne može primjenjivati u odnosu OPZ - ZPPN, ali može u odnosu ZPPN - OPZ jer je ZPPN u odnosu na OPZ specijalni propis.
Nadalje, OPZ u odnosu na ZPPN nema normativni status lex superiora jer porezni zakoni, u smislu odredbe čl. 83. Ustava, nisu organski zakoni i za njihovo je donošenje dovoljna većina glasova zastupnika ako postoji kvorum.
Posljedično tome, šesto, predlagatelj smatra da se citiranom odredbom OPZ-a ne otklanja neustavnost osporavanih odredaba ZPPN-a.
Osim toga, potpuno je nejasno zbog čega ova odredba OPZ-a nije integrirana u ZPPN jer za to ne postoji opravdan, objektivan, razuman i ustavnoprihvatljiv razlog niti je on naveden u Konačnom prijedlogu Zakona o porezu na promet nekretnina, u točci II. pod nazivom Pitanja koja se rješavaju ovim zakonom, na str. 15. u kojem stoji da je ...bitno naglasiti da se novim Općim poreznim zakonom u poreznim postupcima izjednačuju prava bračnih i izvanbračnih drugova kao i istospolnim zajednicama, te će se isto primjenjivati na sve porezne postupke pozivanjem na navedeni Zakon...
Naime, gorecitirano je obrazloženje izostavljanja odnosno eliminacije pripadnika tri socijalne skupine iz osporavanih zakonskih odredaba neprihvatljivo i ustavnopravno inegzistentno iz već obrazloženih razloga, ali i zbog toga jer za to izostavljanje nije postojao legitiman cilj.
Je li moguće, a bjelodano jest, i ustavnopravno opravdano i opstojno, u državi pravne sigurnosti i vladavine prava, navedene socijalne skupine u pogledu imovinskih i gotovo svih inih prava setom zakona izjednačiti s bračnim drugovima, a potom ih izravno diskriminirati u kontekstu poreznih oslobođenja i olakšica setom poreznih zakona u koje pripada i ZPPN?
Nadalje, sedmo, ako naslovni Sud nije mjerodavan, a nije, ocjenjivati harmoniziranost propisa istog ranga, tada nije mjerodavan ocjenjivati ni da li odredba čl. 15/1. OPZ-a normativno anulira neustavnost individualiziranih osporavanih odredaba ZPPN-a već (ne)ustavnost potonjih treba prosuđivati s aspekta ustavnih vrednota i odredaba koje će predlagatelj individualizirati nastavno.
No, prije toga, osmo, predlagatelj apostrofira da su osporavane odredbe u nesuglasju s odredbom čl. 14.1. Konvencije o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda[9] koja je dio tuzemnog pravnog poretka i po pravnoj snazi iznad ZPPN-a, a kojom je regulirano načelo zabrane diskriminacije.
Deveto, osporavane su odredbe protivne ustavnim vrednotama jednakosti, poštivanja prava čovjeka i vladavine prava.
Vrednoti jednakosti jer tri socijalne skupine stavljaju u nejednak položaj u odnosu na ostale socijalne skupine u usporedivoj situaciji, a u kontekstu oporezivanja porezom na promet nekretnina.
Vrednoti poštivanja prava čovjeka jer neustavno derogiraju već stečena prava navedenih triju socijalnih skupina istodobno u privilegiran zakonski položaj pri oporezivanju porezom na promet nekretnina pozicionirajući četvrtu socijalnu skupinu - bračne drugove.
Vrednoti vladavine prava jer je protivna samoj esenciji te vrednote u sadržajnom smislu.
Deseto, neustavne su i s aspekta odredbe čl. 5. Ustava i njome reguliranog načela ustavnosti jer ZPPN, u tom dijelu, nije u skladu s Ustavom.
Jedanaesto, u ustavnopravnom su nesuglasju s odredbom čl. 14/1. Ustava jer na zakonskoj razini ustanovljuju izravnu diskriminaciju po osnovi obiteljskih odnosa što je protivno načelu zabrane diskriminacije normiranom ovom ustavnom odredbom.
Dvanaesto, neustavne su i s aspekta st. 2. gorenavedene ustavne odredbe jer tri socijalne skupine, bez opravdanog, objektivnog, razumnog i ustavnoprihvatljivog razloga, pozicioniraju u nejednak položaj pred ZPPN-om.
Trinaesto, neustavne su i u smislu odredbe čl. 26. Ustava jer će pripadnike tri socijalne skupine, u postupcima razrezivanja poreza na promet nekretnina, pozicionirati u nejednak položaj pred mjerodavnim državnim tijelima, od Porezne uprave nadalje.
Zaključno, četrnaesto, u kontekstu odredbe čl. 51/1. Ustava, protivna je poreznim načelima jednakosti i pravednosti.
IV. Slijedom poviše ustavnopravne argumentacije i elaboracije predlagatelj predlaže naslovnom sudu da po provedbi ustavnosudskog postupka donese sljedeće
R J E Š E N J E I O D L U K U
I. Pokreće se postupak za ocjenu suglasnosti odredaba čl. 13/1. t. 7. i 15/1. t. 1. Zakona o porezu na promet nekretnina s Ustavom Republike Hrvatske.
II. Odredbe čl. 13/1. t. 7. i 15/1. t. 1. Zakona o porezu na promet nekretnina ukidaju se kao neustavne.
III. Rješenje i Odluka će se objaviti u Narodnim novinama.
Kraljevica, --. prosinca 2016. odvjetnik DAMIR JELUŠIĆ
-----------------------
[1] Zakon o porezu na promet nekretnina (NN 115/16)
[2] Ustavni zakon o ustavnom sudu Republike Hrvatske (NN 49/02 – pročišćeni tekst)
[3] Ustav Republike Hrvatske (NN 85/10 – pročišćeni tekst i 5/14)
[4] Broj: U-I-4763/2012 i U-I-1342/2013
[5] Zakon o porezu na promet nekretnina (NN 69/97, 26/00, 127/00, 153/02, 22/11 i 143/14)
[6] Obiteljski zakon (NN 103/15)
[7] Zakon o životnom partnerstvu osoba istog spola (NN 92/14)
[8] Zakon o suzbijanju diskriminacije (NN 85/08 i 112/12)
[9] Konvencija o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda (NN, Međunarodni ugovori, broj 18/97, 6/99 -proćišćeni tekst, 8/99 -ispravak, 14/02 i 1/06)