HITNO!!!
PRIJEDLOG ZA ODREĐIVANJE PRIVREMENE MJERE PODNIJET
TEMELJEM ODREDBE ČL. 45. UZUSRH-a!!!
- 1x
Predlagatelj: odvjetnik DAMIR JELUŠIĆ,
iz Kraljevice, Banj 64,
P R I J E D L O G
- za ocjenu suglasnosti odredaba čl. 14/6. i 58/2. i 4. Zakona o porezu na dohodak[1]
I. Temeljem odredbe čl. 38. Ustavnog zakona o ustavnom sudu Republike Hrvatske[2], dalje kratkoće radi UZUSRH, u svojstvu predlagatelja, naslovnom Sudu podnosim predmetni Prijedlog za ocjenu suglasnosti odredaba čl. 14/6. i 58/2. i 4. Zakona o porezu na dohodak, dalje kratkoće radi ZPD, s Ustavom Republike Hrvatske[3], dalje kratkoće radi Ustav, smatrajući da su iste neustavne u materijalnopravnom smislu.
II. No, prije ustavnopravne argumentacije i elaboracije Prijedloga, predlagatelj naslovnom Sudu predlaže da do donošenja konačne odluke o predmetnom Prijedlogu, temeljem odredbe čl. 45. UZUSRH-a, hitno i žurno donese privremenu mjeru kojom obustavlja izvršenje pojedinačnih akata ili radnji koje se poduzimaju ili će tek biti poduzete osnovom gorenavedenih zakonskih odredaba jer bi njihovim izvršenjem mogle nastupiti teške i nepopravljive posljedice za skupine osoba odnosno socijalne skupine koje osporavane odredbe bjelodano i eklatantno diskriminiraju i obespravljuju, te za načelo pravne sigurnosti i vladavinu prava kao jednu od najviših ustavnopravnih vrednota iz razloga koji će biti argumentirani nastavno u obrazloženju predmetnog Prijedloga.
Dakle, temeljem povišeg, predlagatelj naslovnom Sudu predlaže da promptno donese sljedeće
R J E Š E N J E
I. Na temelju odredbe članka 45. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske, do donošenja konačne odluke Ustavnog suda Republike Hrvatske o ustavnosti odredaba čl. 14/6. i 58/2. i 4. Zakona o porezu na dohodak, privremeno se obustavlja izvršenje svih pojedinačnih akata i radnji koje se poduzimaju na temelju istih.
II. Rješenje će se objaviti u Narodnim novinama.
Judikatura naslovnog Suda:
…Zaključno, predlagatelji su predložili da Ustavni sud Republike Hrvatske prihvati njihove prijedloge i ukine u cijelosti osporeni ZID ZPD/12, odnosno podredno ukine članke 7. stavak 2., 16. stavak 3. i 18. ZID-a ZPD/12. Na temelju članka 45. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske ("Narodne novine" broj 99/99., 29/02. i 49/02., u nastavku: Ustavni zakon), oba predlagatelja predložila su da Ustavni sud privremeno obustavi izvršenje pojedinačnih akata ili radnji koje se poduzimaju na osnovi ZID-a ZPD/12 do donošenja konačne odluke Ustavnog suda o njihovim prijedlozima. Članak 45. Ustavnog zakona glasi: "Ustavni sud može, do donošenja konačne odluke, privremeno obustaviti izvršenje pojedinačnih akata ili radnji koje se poduzimaju na osnovi zakona ili drugog propisa, čija se suglasnost s Ustavom, odnosno zakonom ocjenjuje, ako bi njihovim izvršenjem mogle nastupiti teške i nepopravljive posljedice." Nakon provedene rasprave, Ustavni sud zaključio je da razlozi zbog kojih predlagatelji predlažu pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom članaka 7. stavka 2., 16. stavka 3. i 18. ZID-a ZPD/12, kao i Zakona u cjelini, otvaraju niz ozbiljnih pitanja koja zahtijevaju podrobno ispitivanje u svjetlu temeljnih ustavnih vrednota i zaštićenih ustavnih dobara. Pun ispitni postupak, međutim, zahtijeva pribavljanje i analizu stručnih očitovanja, a po potrebi i znanstvenih mišljenja i različitih statističkih podataka. Sukladno tome, Ustavni sud u ovom se rješenju ograničava na utvrđenje da su osporene zakonske odredbe važne za cjelokupnu društvenu zajednicu pa ozbiljnost prigovora i činjenica da bi primjena osporenih članaka ZID-a ZPD/12, ukupno gledano, mogla utjecati na Državni proračun i na individualne pravne situacije adresata ZID-a ZPD/12, dostatan su razlog za pokretanje postupka za ocjenu njihove suglasnosti s Ustavom. Ovim se rješenjem, međutim, ne prejudicira konačna odluka Ustavnog suda. Sukladno navedenom, na temelju članka 43. stavka 1. Ustavnog zakona riješeno je kao u točki I. izreke ovog rješenja[4].
III. Nastavno, predlagatelj citira prvu spornu odredbu:
...Uzdržavanim članovima uže obitelji u smislu stavka 4. ovoga članka smatraju se bračni drug, roditelji poreznog obveznika, djeca nakon prvog zaposlenja te punoljetne osobe kojima je porezni obveznik imenovan skrbnikom prema posebnom zakonu...
U do sada vrijedećem Zakonu o porezu na dohodak[5] odredba čl. 36/7. je normirala:
...Djecom u smislu stavka 2. ovoga članka smatraju se djeca koju roditelji, skrbnici, usvojitelji, poočimi i pomajke uzdržavaju. Djecom se smatraju i djeca nakon završetka redovnog školovanja do prvog zapošljavanja ako su prijavljena Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. Drugim uzdržavanim članovima uže obitelji u smislu stavka 2. ovoga članka smatraju se bračni i izvanbračni drug, odnosno životni partner i neformalni životni partner poreznog obveznika, roditelji poreznog obveznika i roditelji njegovoga bračnog i izvanbračnog druga, odnosno životnog partnera i neformalnog životnog partnera, preci i potomci u izravnoj liniji, maćehe odnosno očusi koje punoljetno pastorče uzdržava, bivši bračni i izvanbračni drugovi, odnosno životni partneri i neformalni životni partneri za koje porezni obveznik plaća uzdržavanje i punoljetne osobe kojima je porezni obveznik imenovan skrbnikom prema posebnom zakonu...
Dakle, iz osporavane su odredbe, u svojstvu uzdržavanih članova uže obitelji, normativno eliminirani vanbračni drug, životni partner i neformalni životni partner te, posljedično, s njima u ovoj odredbi navedene rodbinski povezane osobe.
U tom kontekstu, prvo, potpuno svjestan da naslovni Sud nije mjerodavan ocjenjivati harmoniziranost propisa iste razine, in concreto zakona, predlagatelj ipak napominje da je navedena odredba u koliziji, diskrepanciji i nesuglasju s odredbama čl. 11/2. i 3. i 303. Obiteljskog zakona[6], odredbama čl. 4. i čl. 50. - 60. Zakona o životnom partnerstvu osoba istog spola[7], te brojnim odredbama Zakona o suzbijanju diskriminacije[8].
Drugo, predlagatelju je poznato i da je odredbom čl. 15/1. Općeg poreznog zakona propisano:
...Odredbe ovoga Zakona i drugih poreznih propisa koje se primjenjuju na bračnog druga primjenjuju se i na izvanbračnog druga, životnog partnera i neformalnog životnog partnera...
Međutim, treće, predlagatelj smatra da je, s obzirom da su posrijedi propisi istog ranga u normativnoj hijerarhiji, u tuzemnom poreznopravnom normativnom okviru OPZ u odnosu na ZPD lex generalis pa se načelo lex specialis derogat legi generali ne može primjenjivati u odnosu OPZ - ZPD, ali može u odnosu ZPD - OPZ jer je ZPD u odnosu na OPZ specijalni propis.
Ili, drugim riječima, OPZ u odnosu na ZPD nema normativni status lex superiora jer porezni zakoni, u smislu odredbe čl. 83. Ustava, nisu organski zakoni i za njihovo je donošenje dovoljna većina glasova zastupnika ako postoji kvorum.
Posljedično tome, četvrto, predlagatelj smatra da se citiranom odredbom OPZ-a ne otklanja neustavnost osporavanih odredaba ZPD-a.
Osim toga, potpuno je nejasno zbog čega ova odredba OPZ-a nije integrirana u ZPD na način na koji je to bilo regulirano citiranom odredbom derogiranog ZPD-a jer za to ne postoji opravdan, objektivan, razuman i ustavnoprihvatljiv razlog niti je on naveden u Konačnom prijedlogu zakona o porezu na dohodak, u točci III. pod nazivom Objašnjenje odredbi predloženog zakona, na str. 67.
Nadalje, peto, ako naslovni Sud nije mjerodavan, a nije, ocjenjivati harmoniziranost propisa istog ranga tada nije mjerodavan ocjenjivati ni da li odredba čl. 15/1. OPZ-a normativno anulira neustavnost odredbe čl. 14/6. ZPD-a već (ne)ustavnost potonje treba prosuđivati s aspekta ustavnih vrednota i odredaba koje će predlagatelj individualizirati nastavno.
No, prije toga, šesto, predlagatelj apostrofira da je osporavana odredba u nesuglasju s odredbom čl. 14.1. Konvencije o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda[9] koja je dio tuzemnog pravnog poretka i po pravnoj snazi iznad ZPD-a, a kojom je regulirano načelo zabrane diskriminacije.
Sedmo, osporavana je odredba protivna ustavnim vrednotama jednakosti, poštivanja prava čovjeka i vladavine prava.
Vrednoti jednakosti jer tri socijalne skupine stavlja u nejednak položaj u odnosu na ostale socijalne skupine u usporedivoj situaciji, a u kontekstu oporezivanja porezom na dohodak.
Vrednoti poštivanja prava čovjeka jer neustavno derogira već stečena prava navedenih triju socijalnih skupina istodobno u privilegiran zakonski položaj pri oporezivanju porezom na dohodak pozicionirajući četvrtu socijalnu skupinu - bračne drugove.
Vrednoti vladavine prava jer je protivna samoj esenciji te vrednote u sadržajnom smislu.
Osmo, neustavna je i s aspekta odredbe čl. 5. Ustava i njome reguliranog načela ustavnosti jer ZPD, u tom dijelu, nije u skladu s Ustavom.
Deveto, u ustavnopravnom je nesuglasju s odredbom čl. 14/1. Ustava jer na zakonskoj razini ustanovljuje izravnu diskriminaciju po osnovi obiteljskih odnosa što je protivno načelu zabrane diskriminacije normiranom ovom ustavnom odredbom.
Deseto, neustavna je i s aspekta st. 2. gorenavedene ustavne odredbe jer tri socijalne skupine, bez opravdanog, objektivnog, razumnog i ustavnoprihvatljivog razloga, pozicionira u nejednak položaj pred ZPD-om.
Jedanaesto, neustavna je i u smislu odredbe čl. 26. Ustava jer će pripadnike tri socijalne skupine, u postupcima razrezivanja poreza na dohodak, pozicionirati u nejednak položaj pred mjerodavnim državnim tijelima, od Porezne uprave nadalje.
Zaključno, dvanaesto, u kontekstu odredbe čl. 51/1. Ustava, protivna je poreznim načelima jednakosti i pravednosti.
Nastavno, predlagatelj citira drugu spornu odredbu:
...(2)Dohodak od otuđenja nekretnina iz stavka 1. ovoga članka ne oporezuje se ako je nekretnina služila za stanovanje poreznom obvezniku ili uzdržavanim članovima njegove uže obitelji iz članka 14. stavaka 5. i 6. ovoga Zakona, a i u slučaju ako je nekretnina ili imovinsko pravo otuđeno nakon dvije godine od dana nabave.
(4) Dohodak od otuđenja nekretnina i imovinskih prava iz stavaka 1. i 3. ovoga članka ne oporezuje se ako je otuđenje izvršeno između bračnih drugova i srodnika u prvoj liniji i drugih članova uže obitelji iz članka 14. stavaka 5. i 6. ovoga Zakona te između razvedenih bračnih drugova ako je otuđenje u neposrednoj svezi s razvodom braka te nasljeđivanjem nekretnina i imovinskih prava...
Citirani se dio odredbe čl. 58. ZPD-a, stavci 2. i 4., osporava iz istih ustavnopravnih razloga i temeljem istih ustavnopravnih osnova kojima je argumentirano osporavanje odredbe čl. 14/6. ZPD-a pa se predlagatelj neće nepotrebno ponavljati.
Konačno, predlagatelj apostrofira da je svjestan činjenice da odredba čl. 14/6. ZPD-a, u smislu odredbe čl. 99. istog, na snagu stupa 01. siječnja 2018., a do tada će na snazi biti odredba čl. 95/1. ZPD-a kojom je normirano da se ...drugim uzdržavanim članovima uže obitelji smatraju se bračni i izvanbračni drug, odnosno životni partner i neformalni životni partner poreznog obveznika, roditelji poreznog obveznika i roditelji njegova bračnog i izvanbračnog druga, odnosno životnog partnera i neformalnog životnog partnera, preci i potomci u izravnoj liniji, maćehe, odnosno očusi koje punoljetno pastorče uzdržava, bivši bračni i izvanbračni drugovi, odnosno životni partneri i neformalni životni partneri za koje porezni obveznik plaća uzdržavanje i punoljetne osobe kojima je porezni obveznik imenovan skrbnikom prema posebnom zakonu...
Dakle, od 01. siječnja 2017. do 01. siječnja 2018. osporena odredba neće diskriminirati gorenavedene pripadnike triju socijalnih skupina i ine u gorecitiranoj odredbi navedene osobe, ali od dana stupanja na snagu pro futuro hoće, pa predlagatelj naslovnom Sudu predlaže da, umjesto da odbaci Prijedlog zbog toga jer će sporna odredba stupiti na snagu tek nakon pokretanja ustavnosudskog postupka, obavi svoju ustavnu i zakonsku ulogu i ukine prijeteću protuustavnu, protukonvencijsku i diskriminantnu zakonsku odredbu.
IV. Slijedom poviše ustavnopravne argumentacije i elaboracije predlagatelj predlaže naslovnom sudu da po provedbi ustavnosudskog postupka donese sljedeće
R J E Š E N J E I O D L U K U
I. Pokreće se postupak za ocjenu suglasnosti odredaba čl. 14/6. i 58/2. i 4. Zakona o porezu na dohodak s Ustavom Republike Hrvatske.
II. Odredbe čl. 14/6. i 58/2. i 4. Zakona o porezu na dohodak ukidaju se kao neustavne.
III. Rješenje i Odluka će se objaviti u Narodnim novinama.
Kraljevica, --. prosinca 2016. odvjetnik DAMIR JELUŠIĆ
-----------------------
[1] Zakon o porezu na dohodak (NN 115/16)
[2] Ustavni zakon o ustavnom sudu Republike Hrvatske (NN 49/02 – pročišćeni tekst)
[3] Ustav Republike Hrvatske (NN 85/10 – pročišćeni tekst i 5/14)
[4] Broj: U-I-4763/2012 i U-I-1342/2013
[5] Zakon o porezu na dohodak NN (177/04, 73/08, 80/10 , 114/11, 22/12, 144/12, 43/13, 120/13, 125/13, 148/13, 83/14, 143/14 i 136/15)
[6] Obiteljski zakon (NN 103/15)
[7] Zakon o životnom partnerstvu osoba istog spola (NN 92/14)
[8] Zakon o suzbijanju diskriminacije (NN 85/08 i 112/12)
[9] Konvencija o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda (NN, Međunarodni ugovori, broj 18/97, 6/99 -proćišćeni tekst, 8/99 -ispravak, 14/02 i 1/06)