PRIJEDLOG ZA ODREĐIVANJE PRIVREMENE MJERE PODNIJET
TEMELJEM ODREDBE ČL. 45. UZUSRH-a!!!
- 1x
Predlagatelj: odvjetnik DAMIR JELUŠIĆ,
iz Kraljevice, Banj 64,
P R I J E D L O G
- za ocjenu suglasnosti odredbe čl. 9/1. t. 1. Zakona o lokalnim porezima[1]
I. Temeljem odredbe čl. 38. Ustavnog zakona o ustavnom sudu Republike Hrvatske[2], dalje kratkoće radi UZUSRH, u svojstvu predlagatelja, naslovnom Sudu podnosim predmetni Prijedlog za ocjenu suglasnosti odredbe čl. 9/1. t. 1. Zakona o lokalnim porezima, dalje kratkoće radi ZLP, s Ustavom Republike Hrvatske[3], dalje kratkoće radi Ustav, smatrajući da je iste neustavna u materijalnopravnom smislu.
II. No, prije ustavnopravne argumentacije i elaboracije Prijedloga, predlagatelj naslovnom Sudu predlaže da do donošenja konačne odluke o predmetnom Prijedlogu, temeljem odredbe čl. 45. UZUSRH-a, hitno i žurno donese privremenu mjeru kojom obustavlja izvršenje pojedinačnih akata ili radnji koje se poduzimaju ili će tek biti poduzete osnovom gorenavedene zakonske odredbe jer bi njenim izvršenjem mogle nastupiti teške i nepopravljive posljedice za skupine osoba odnosno socijalne skupine koje osporavana odredba bjelodano i eklatantno diskriminira i obespravljuje, te za načelo pravne sigurnosti i vladavinu prava kao jednu od najviših ustavnopravnih vrednota iz razloga koji će biti argumentirani nastavno u obrazloženju predmetnog Prijedloga.
Osim toga, predlagatelj naslovnom Sudu skreće pažnju na činjenicu da u Prijelaznim i završnim odredbama ZLP-a nije propisan prestanak važenja Zakona o financiranju jedinica lokalne i regionalne samouprave[4] pa od 01. siječnja 2017., u odnosu na 20-ak odredaba ZLP-a od 01 siječnja 2018., imamo ustavno neprihvatljivu normativnu situaciju, o kojoj je naslovni Sud zauzeo utavnopravno shvaćanje u predmetu broj U-X -3239/2014, u kojoj istodobno na snazi egzistiraju dva propisa istog ranga, zakoni, koji reguliraju istu materiju oporezivanja lokalnim porezima.
Dakle, temeljem povišeg, predlagatelj naslovnom Sudu predlaže da promptno donese sljedeće
R J E Š E N J E
I. Na temelju odredbe članka 45. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske, do donošenja konačne odluke Ustavnog suda Republike Hrvatske o ustavnosti odredbe čl. 9/1. t. 1. Zakona o lokalnim porezima, privremeno se obustavlja izvršenje svih pojedinačnih akata i radnji koje se poduzimaju na temelju istih.
II. Rješenje će se objaviti u Narodnim novinama.
Judikatura naslovnog Suda:
…Zaključno, predlagatelji su predložili da Ustavni sud Republike Hrvatske prihvati njihove prijedloge i ukine u cijelosti osporeni ZID ZPD/12, odnosno podredno ukine članke 7. stavak 2., 16. stavak 3. i 18. ZID-a ZPD/12. Na temelju članka 45. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske ("Narodne novine" broj 99/99., 29/02. i 49/02., u nastavku: Ustavni zakon), oba predlagatelja predložila su da Ustavni sud privremeno obustavi izvršenje pojedinačnih akata ili radnji koje se poduzimaju na osnovi ZID-a ZPD/12 do donošenja konačne odluke Ustavnog suda o njihovim prijedlozima. Članak 45. Ustavnog zakona glasi: "Ustavni sud može, do donošenja konačne odluke, privremeno obustaviti izvršenje pojedinačnih akata ili radnji koje se poduzimaju na osnovi zakona ili drugog propisa, čija se suglasnost s Ustavom, odnosno zakonom ocjenjuje, ako bi njihovim izvršenjem mogle nastupiti teške i nepopravljive posljedice." Nakon provedene rasprave, Ustavni sud zaključio je da razlozi zbog kojih predlagatelji predlažu pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom članaka 7. stavka 2., 16. stavka 3. i 18. ZID-a ZPD/12, kao i Zakona u cjelini, otvaraju niz ozbiljnih pitanja koja zahtijevaju podrobno ispitivanje u svjetlu temeljnih ustavnih vrednota i zaštićenih ustavnih dobara. Pun ispitni postupak, međutim, zahtijeva pribavljanje i analizu stručnih očitovanja, a po potrebi i znanstvenih mišljenja i različitih statističkih podataka. Sukladno tome, Ustavni sud u ovom se rješenju ograničava na utvrđenje da su osporene zakonske odredbe važne za cjelokupnu društvenu zajednicu pa ozbiljnost prigovora i činjenica da bi primjena osporenih članaka ZID-a ZPD/12, ukupno gledano, mogla utjecati na Državni proračun i na individualne pravne situacije adresata ZID-a ZPD/12, dostatan su razlog za pokretanje postupka za ocjenu njihove suglasnosti s Ustavom. Ovim se rješenjem, međutim, ne prejudicira konačna odluka Ustavnog suda. Sukladno navedenom, na temelju članka 43. stavka 1. Ustavnog zakona riješeno je kao u točki I. izreke ovog rješenja[5].
III. Nastavno, predlagatelj citira spornu odredbu:
Članak 9.
Porez na nasljedstva i darove ne plaćaju:
1. bračni drug, potomci i preci koji čine uspravnu liniju te posvojenici i posvojitelji, koji su u tom odnosu s umrlim ili darovateljem
Prvotno, i odredba čl. 14/1. ZFJLPRS-a sadržava diskriminatornu eliminaciju kojom su, kod poreznih oslobođenja od plaćanja poreza na nasljedstva i darove, neobuhvaćeni vanbračni drug, životni partner i neformalni životni partner.
Drugo, potpuno svjestan da naslovni Sud nije mjerodavan ocjenjivati harmoniziranost propisa iste razine, in concreto zakona, predlagatelj ipak napominje da je navedena odredba u koliziji, diskrepanciji i nesuglasju s odredbama čl. 11/2. i 3. i 303. Obiteljskog zakona[6], odredbama čl. 4. i čl. 50. - 60. Zakona o životnom partnerstvu osoba istog spola[7], te brojnim odredbama Zakona o suzbijanju diskriminacije[8].
Treće, predlagatelju je poznato i da je odredbom čl. 15/1. Općeg poreznog zakona propisano:
...Odredbe ovoga Zakona i drugih poreznih propisa koje se primjenjuju na bračnog druga primjenjuju se i na izvanbračnog druga, životnog partnera i neformalnog životnog partnera...
Međutim, četvrto, predlagatelj smatra da je, s obzirom da su posrijedi propisi istog ranga u normativnoj hijerarhiji, u tuzemnom poreznopravnom normativnom okviru OPZ u odnosu na ZLP lex generalis pa se načelo lex specialis derogat legi generali ne može primjenjivati u odnosu OPZ - ZLP, ali može u odnosu ZLP - OPZ jer je ZLP u odnosu na OPZ specijalni propis.
Nadalje, OPZ u odnosu na ZLP nema normativni status lex superiora jer porezni zakoni, u smislu odredbe čl. 83. Ustava, nisu organski zakoni i za njihovo je donošenje dovoljna većina glasova zastupnika ako postoji kvorum.
Posljedično tome, peto, predlagatelj smatra da se citiranom odredbom OPZ-a ne otklanja neustavnost osporavane odredbe ZLP-a.
Osim toga, potpuno je nejasno zbog čega ova odredba OPZ-a nije integrirana u ZLP jer za to ne postoji opravdan, objektivan, razuman i ustavnoprihvatljiv razlog niti je on naveden u Konačnom prijedlogu Zakona o lokalnim porezima, u točci III. pod nazivom Objašnjenje odredbi predloženog zakona, na str. 31.
Pride, izostavljanje odnosno eliminacija pripadnika tri socijalne skupine iz osporavane zakonske odredbe neprihvatljiva je i ustavnopravno inegzistentna iz već obrazloženih razloga, ali i zbog toga jer za to izostavljanje nije postojao legitiman cilj.
Je li moguće, a bjelodano jest, i ustavnopravno opravdano i opstojno, u državi pravne sigurnosti i vladavine prava, navedene socijalne skupine u pogledu imovinskih i gotovo svih inih prava setom zakona izjednačiti s bračnim drugovima, a potom ih izravno diskriminirati u kontekstu poreznih oslobođenja i olakšica setom poreznih zakona u koje pripada i ZLP?
Nadalje, šesto, ako naslovni Sud nije mjerodavan, a nije, ocjenjivati harmoniziranost propisa istog ranga, tada nije mjerodavan ocjenjivati ni da li odredba čl. 15/1. OPZ-a normativno anulira neustavnost individualizirane osporavane odredbe ZLP-a već (ne)ustavnost potonje treba prosuđivati s aspekta ustavnih vrednota i odredaba koje će predlagatelj individualizirati nastavno.
No, prije toga, sedmo, predlagatelj apostrofira da je osporavana odredba u nesuglasju s odredbom čl. 14.1. Konvencije o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda[9] koja je dio tuzemnog pravnog poretka i po pravnoj snazi iznad ZLP-a, a kojom je regulirano načelo zabrane diskriminacije.
Osmo, osporavana je odredba protivna ustavnim vrednotama jednakosti, poštivanja prava čovjeka i vladavine prava.
Vrednoti jednakosti jer tri socijalne skupine stavlja u nejednak položaj u odnosu na ostale socijalne skupine u usporedivoj situaciji, a u kontekstu oporezivanja porezom na nasljedstva i darove.
Vrednoti poštivanja prava čovjeka jer neustavno derogira već stečena prava navedenih triju socijalnih skupina istodobno u privilegiran zakonski položaj pri oporezivanju porezom na nasljedstva i darove pozicionirajući četvrtu socijalnu skupinu - bračne drugove.
Vrednoti vladavine prava jer je protivna samoj esenciji te vrednote u sadržajnom smislu.
Deveto, neustavna je i s aspekta odredbe čl. 5. Ustava i njome reguliranog načela ustavnosti jer ZLP, u tom dijelu, nije u skladu s Ustavom.
Deseto, u ustavnopravnom je nesuglasju s odredbom čl. 14/1. Ustava jer na zakonskoj razini ustanovljuje izravnu diskriminaciju po osnovi obiteljskih odnosa što je protivno načelu zabrane diskriminacije normiranom ovom ustavnom odredbom.
Jedanaesto, neustavna je i s aspekta st. 2. gorenavedene ustavne odredbe jer tri socijalne skupine, bez opravdanog, objektivnog, razumnog i ustavnoprihvatljivog razloga, pozicionira u nejednak položaj pred ZLP-om.
Dvanaesto, neustavna je i u smislu odredbe čl. 26. Ustava jer će pripadnike tri socijalne skupine, u postupcima razrezivanja poreza na nasljedstva i darove, pozicionirati u nejednak položaj pred mjerodavnim državnim tijelima, od Porezne uprave nadalje.
Zaključno, trinaesto, u kontekstu odredbe čl. 51/1. Ustava, protivna je poreznim načelima jednakosti i pravednosti.
IV. Slijedom poviše ustavnopravne argumentacije i elaboracije predlagatelj predlaže naslovnom sudu da po provedbi ustavnosudskog postupka donese sljedeće
R J E Š E N J E I O D L U K U
I. Pokreće se postupak za ocjenu suglasnosti odredbe čl. 9/1. t. 1. Zakona o lokalnim porezima s Ustavom Republike Hrvatske.
II. Odredba čl. 9/1. t. 1. Zakona o lokalnim porezima ukida se kao neustavna.
III. Rješenje i Odluka će se objaviti u Narodnim novinama.
Kraljevica, --. prosinca 2016. odvjetnik DAMIR JELUŠIĆ
-----------------------
[1] Zakon o lokalnim porezima (NN 115/16)
[2] Ustavni zakon o ustavnom sudu Republike Hrvatske (NN 49/02 – pročišćeni tekst)
[3] Ustav Republike Hrvatske (NN 85/10 – pročišćeni tekst i 5/14)
[4] Zakon o porezu na promet nekretnina (NN 69/97, 26/00, 127/00, 153/02, 22/11 i 143/14)
[5] Broj: U-I-4763/2012 i U-I-1342/2013
[6] Obiteljski zakon (NN 103/15)
[7] Zakon o životnom partnerstvu osoba istog spola (NN 92/14)
[8] Zakon o suzbijanju diskriminacije (NN 85/08 i 112/12)
[9] Konvencija o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda (NN, Međunarodni ugovori, broj 18/97, 6/99 -proćišćeni tekst, 8/99 -ispravak, 14/02 i 1/06)